U uredničkom komentaru 'Više od kršenja zakona' Ivan Miklenić osvrće se na nalaze državne revizije 2010. te na odluku hrvatske vlade o povlačenju Ine iz Sirije sa svojih naftnih polja.

Podsjetivši kako su mediji relativno stidljivo prenijeli tu vijest, Miklenić u komentaru napominje kako Hrvatska još nije članica EU te je odluka o sankcijama prema Siriji ne može obvezivati.

Budući da se radi o naftnim poljima, kako javljaju mediji, vrijednim čak 20 milijarda dolara, kako se navodi u komentaru, nameće se pitanje što je to motiviralo ili natjeralo hrvatsku vladu da tako promptno i spremno riskira tako golemu vrijednost.

'Poznato je da velike sile, kao i sve normalne države, imaju svoje političke i gospodarske interese i da se katkad za njih bore svim sredstvima', navodi se u komentaru i dodaje: 'Ali nije poznato ni normalno da bi se slabe ili male države tako olako odricale svojih legalnih i legitimnih interesa'.

Komentator smatra kako male zemlje, poput Hrvatske, mogu i moraju biti partneri velikim silama, a ne smiju biti ulizice niti slugani.

'Dok partneri surađuju i poštuju jedni druge, pa i legalne i legitimne interese jedni drugih, ulizice i slugani postaju izdajnici svojih legalnih i legitimnih nacionalnih interesa, ali i bez ikakva ugleda i časti, čak i u očima onih kojima se ulaguju', napominje se u komentaru.

Dodaje se kako se nikada jedna zemlja ne ulaguje drugoj, već uvijek i isključivo samo političari jedne zemlje političarima druge, moćne.

Stoga se, navodi se u komentaru, ne može reći da se Hrvatska odrekla naftnih polja u Siriji, već su to učinili političari koji su se, formalno preuzimajući vlast, javno zaklinjali da će štiti legalne i legitimne hrvatske nacionalne i gospodarske interese.

'Nije li to vrlo ozbiljno kršenje ne samo moralnog zakona i duha samoga hrvatskoga ustava nego i naravnih legalnih i legitimnih interesa, tj. općeg dobra?', pita se u komentaru 'Glasa Koncila'.