Trinaestogodišnji maloljetnik koji je u beogradskoj osnovnoj školi na Vračaru likvidirao osam vršnjaka i zaštitara te još nekolicinu ranio posjećivao je streljanu s ocem i pucao. Kako je dječaku bilo dopušteno da puca na streljani u kojoj je očito usavršio baratanje oružjem, trebala bi utvrditi istraga. Zabrinjavajuće je to što zahtjeva da djeca pucaju iz takvog oružja ima i u Hrvatskoj
Rajko Radmilović, vlasnik privatne streljane i streljačkog kluba LAS u Zagrebu, u kojem ne rade s djecom, već samo s punoljetnim osobama, kaže za tportal da se i on učestalo susreće sa zahtjevima ljudi koji na streljanu povedu djecu da se i njima dopusti pucanje iz oružja velikog kalibra.
'Bilo je takvih situacija i da traže to za djecu. Mi to a priori odbijamo. Riječ je o neodgovornim roditeljima koje upozorimo da je to protupropisno', naglasio je Radmilović, dodavši da to najčešće obrazlažu riječima: 'Ajde, dajte klincu da proba.'
Prisjetio se pritom situacije u kojoj je dečko na polaganju lovačkog ispita znao sve i nije bilo potrebe da mu pokaže bilo što.
'Kada sam ga pitao kako zna sve to, kazao mi je da je naučio sve na internetu. Tamo ima gomila klipova', rekao je Radmilović.
Napominje da oni u klubu ne rade s djecom, već samo s odraslim osobama, odnosno s onima koji su punoljetni.
Interes, ističe, za pucanje na streljani sve je veći. Njemu pak mogu pristupiti svi koji posjeduju valjanu ispravu o oružju te službene osobe koje u okviru obavljanja službene djelatnosti koriste oružje, poput policije, zaštitara, vojnika, a i građani koji se aktivno bave sportskim streljaštvom, a ne ispunjavaju uvjete iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja, ali to čine pod nadzorom stručne osobe.
Ističe da mu dolaze različiti ljudi te različitih struka.
'To je prvenstveno radi znatiželje', naveo je Radmilović.
A osim što je pojačan interes za streljanu, prema podacima koje je MUP objavio prije desetak dana, u posljednje tri godine bilježi se porast broja podnesenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja.
Tijekom 2020. podnesena su 18.392 zahtjeva, a iduće godine njih 20.057. U 2022. godini zaprimljeno je 21.226 zahtjeva za nabavu oružja dok su do 22. veljače ove godine podnesena 1893 zahtjeva. MUP je naveo da građani najčešće nabavljaju oružje radi lova dok je osobna sigurnost druga najzastupljenija kategorija. Treća je sportsko streljaštvo.
Posljednji podaci govore da su u vlasništvu građana u Hrvatskoj 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C, onog koje služi za glasne pucnjeve, i 6565 bitnih dijelova oružja.
Spomenute brojke obuhvaćaju i oružje koje pripada policajcima, pripadnicima oružanih snaga i pravosudne policije, zaštitarima, sportskim streljačkim i streličarskim organizacijama te pripadnicima drugih državnih tijela koji su ovlašteni držati ga i nositi.