Vladajuća koalicija od početka svoga mandata ima problema s dosljednošću i ustrajnošću i stječe se dojam da nema osmišljenu viziju kojom vodi zemlju, već se sve svodi na improvizaciju od slučaja do slučaja. 'Ta vlast već dugo pokazuje atrofirane mišiće i donosi zakone ne za građane nego protiv građana. Tada zakone koje su odlučno donijeli još odlučnije povlače. Sjetimo se samo ZERP-a kako ga je Sanader odlučno branio', smatra Ingrid Antičević-MarinovićSDP-ova zastupnica i članica Odbora za zakonodavstvo. Nije bio samo ZERP u pitanju. Zakon o neradnoj nedjelji dva puta je izglasavan i dva puta osporen pred Ustavnim sudom. 'Mi smo samo u ovoj polovici njihovog drugog mandata podnijeli sedam tužbi za ocjenu ustavnosti. Riječ je o vlasti koja nema viziju i koja ne predviđa događanja, nego kaska za njima', kaže Antičević-Marinović.

Trenutno osim već spomenutog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji za koji iz Udruge Roda najavljuju da će se, ako treba, kao i Talijanke koje su se protiv sličnog zakona borile pet godina, boriti sve dok ga ne sruše, aktualan je i Zakon o zabrani pušenja protiv kojega su listom ustali ugostitelji. Ministar zdravstva Darko Milinović ne tako davno je govorio da su njemu važnija dva-tri spašena života nego tri-četiri izgubljena konobarska mjesta, a sada, ako je vjerovati izjavama visokih dužnosnika HDZ-a i same premijerke Jadranke Kosor, ispada da su ipak važniji konobari. Slično je bilo i sa zakonom o nula promila koji je kasnije nakon silnih prosvjeda ugostitelja ipak korigiran, no i najnovija inačica Zakona o sigurnosti u prometu, koja dopušta 0,5 promila alkohola u krvi, također je apsurdna, pa je i ona završila na ocjeni ustavnosti. Naime, zbog 0,5 promila prometna policija vas neće kazniti osim ako pod utjecajem alkohola niste prekršili neko drugo pravilo, primjerice, zaboravili vezati sigurnosni pojas. Tada ćete biti kažnjeni i za promile i za pojas.

Zašto vladajuća koalicija uporno donosi takve štetne i neodržive zakone, odnosno zašto se nije mogao postići nekakav kompromis kojim bi svi bili zadovoljni, nego se zakoni donose bez konzultacija sa strukom i javnosti, a onda se nakon velike bure korigiraju ili zbog nedorečenosti padaju na Ustavnom sudu? Zakon o kaznenom postupku donesen je u prosincu unatoč velikom protivljenju Odvjetničke komore i Hrvatskog novinarskog društva

Novinari su se bunili protiv ovog zakona, jer smatraju da će im biti otežano praćenje istražnih ročišta budući da novi ZKP sadrži odredbu o strogim zatvorskim kaznama za kršenje tajnosti istrage. Hrvatsko novinarsko društvo je tražilo da se novinare izuzme od obveze čuvanja tajne. No, jedini ustupak koji su vladajući dopustili je mogućnost iznimke: kada za to postoji interes javnosti ili drugi opravdani razlozi, a nije u suprotnosti sa interesima istrage niti drugim odredbama zakona, tijelo koje vodi istragu može odlučiti da određene dokazne radnje nisu tajne. Usprkos tome novinari strahuju da bi moglo doći do 'ušutkavanja medija', jer se zbog izostanka nadzora javnosti otvara prostor za razne zloporabe od strane sudionika kaznenog postupka, naročito organa progona.

Odvjetnica Jasna Novak koja u ime Odvjetničke komore vodi skupinu koja piše ustavnu tužbu tj. zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o kaznenom postupku (ZKP) kaže da su dosad napisali 98 stranica, a još nisu gotovi s poslom. ZKP se promatra s aspekta prava na pravično suđenje, prava na pristup sudu i prava na jednakost oruđa (stranaka u postupku), priča Novak. Velik dio odredbi, smatraju odvjetnici, nije u skladu s Ustavom RH i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. 'Primjerice, protiv okrivljenika dok traje postupak mogu se poduzeti mjere zabrane obavljanja posla i napuštanja boravišta, a te odredbe krše ustavne kategorije prava na dom i prava na rad', objašnjava odvjetnica. Ako mu se zabrani raditi, od čega će onda živjeti?

'Što je najgore, o tim mjerama odlučuje državni odvjetnik, koji je stranka u postupku, a ne sud', kaže ona. Brzina kojom je na koncu zakon donesen, smatra Novak, uvjetovala je brojne povrede Ustava, nesuglasnost s drugim zakonima, a nije bilo ni javne rasprave o tom zakonu. S druge strane tvorci novog ZKP-a objašnjavaju u uvodu samog novog Zakona da je do sada trajanje postupka bilo predugo, da je postupanje složeno i neučinkovito, a da državni odvjetnik nije imao položaj koji bi omogućio djelotvoran kazneni progon. Također su istaknuli kako su glavne značajke novog Zakona usklađivanje kaznenog postupka sa Europskom konvencijom i praksom Europskog suda u odnosu na temeljna prava osoba u kaznenom postupku te promjena uloge državnog odvjetnika i suca u prethodnom postupku.

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan u javnim raspravama o novom ZKP isticao je kako uvođenjem elemenata anglosaksonskog prava u domaće pravosuđe Hrvatska samo prati europske trendove. No, upozoravao je da je njegovo stupanje na snagu određeno prebrzo, jer se pravnici odgojeni u desetljećima kontinentalnog pravnog sustava na njega ne mogu naviknuti.

Još jednom ponovimo da je javna rasprava svih interesnih skupina nužna kako bi se donosili zakoni koji će biti u interesu svih građana ove države, a ne samo pojedinih grupacija koje imaju lakši pristup do centara moći.