ZNANSTVENI SKUP

Vodu u Slavoniji treba zaštititi od zagađivanja

21.03.2012 u 19:53

Bionic
Reading

Na 2. znanstveno-stručnom skupu Voda za sve predstavljena su nova znanstvena saznanja o stanju i kvaliteti podzemnih i nadzemnih voda te o potencijalnim i postojećim opasnostima od njihova zagađivanja u Slavoniji

Blaženka Bertić, profesorica s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, upozorila je na agrokemikalije kao moguće zagađivače voda. Pesticidi, višak mineralnih gnojiva i druge kemijske tvari korištene u poljoprivredi mogu se isprati u donje slojeve tla i završiti podzemnim vodama. Najčešće se to događa prilikom prekomjernog gnojenja mineralnim gnojivima, kojima ne samo da zagađujemo vode i tlo, nego snosimo nepotrebne troškove.

'Razvijene zemlje uključujući i Hrvatsku smanjuju upotrebu mineralnih gnojiva, ali ona raste u zemljama u razvoju i novim industrijski silama, primjerice Kini i Indiji. Oni ponavljaju greške koje smo mi prošli', rekla je Bertić.

Organska poljoprivreda, sa svojim različitim konceptima, istaknula je Bertić, zapravo je način zaštite i očuvanja kvalitete okoliša uključujući i tlo i vodu kao njegove elemente.

Predstavila je pedološku kartu Slavonije, na kojoj su ucrtane sve vrste tla i njihova raspoređenost u regiji, što je dobiveno na osnovu višegodišnjeg istraživanja i uzorkovanja te analiza 25 tisuća uzoraka tla. Pomoću te karte i podataka o kvalitetama, strukturi i vrsti tala stručnjaci mogu preporučiti pogodnosti određenog područja za uzgoj različitih kultura ili postavljanje specifičnih pogona (poput deponija otpada).

I za kvalitetu voda rijeke Dunav kontrola zagađenja iz poljoprivreda vrlo je važna jer značajna povećanja razina organskih tvari u rijeci mogu negativno djelovati na njezinu bioraznolikost. Vera Santo iz Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije sudjelovala je u najvećem riječnom znanstvenom terensko-laboratorijskom istraživanju (vjerojatno) u svijetu tijekom kojega je 2001. i 2007. godine obavljeno uzorkovanje različitih pokazatelji stanja Dunava na 96 lokacija i na njegovim pritokama.

Projekt se zvao Zajedničko istraživanje Dunava, a sudjelovali su znanstvenici iz podunavskih zemalja uključujući i naše iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskih voda i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dok je organizator bila Međunarodna komisija za zaštitu Dunava. Otkriveno je da u Dunavu živi preko 1.000 vodenih vrsta, ali i da im iz svih 17 podunavskih zemalja prijete razni izvori zagađenja. Organska zagađenja koja uzrokuju eutrofikacije, odnosno prekomjerno bujanje pojedinih biljnih vrsta, posebno su prisutna nizvodno od Budimpešte. Glavne pritoke u pravilu su zagađenije od Dunava, pa na njima nalazimo i veći broj ispusta otpadnih voda koja su potom izvor mikrobioloških zagađenja.

'Saznali smo da samo jedna trećina ribljeg fonda ima dobar status, ali da u Dunavu živi 71 vrsta riba po čemu ta rijeka ima najveću raznolikost vrsta riba', ustvrdila je Santo.

Na skupu se u prostorijama Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku okupilo oko stotinu studenata i profesora, a zajednički su ga organizirali Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Poljoprivredni fakultet, Građevinski fakultet, Hrvatska agencija za hranu, Agencija za zaštitu okoliša, Hrvatske vode-VGO, Vodovod-Osijek, Park prirode Kopački rit i Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.