Nacrt industrijske strategije RH, koji je sastavljao tim Tomislava Radoša u Ministarstvu gospodarstva, nestručno je koncipiran, metodološki pogrešan i sadržajno nekvalitetan, stoji u primjedbama na nacrt koje je objavio Institut za strateške studije Panon
Kako stoji u primjedbama koje potpisuje predsjednik Upravnog odbora Panona, dr. Milan Ivanović, strateški su ciljevi i operativne mjere neupotrebljivi i od njih nema nikakve koristi, štoviše mogu učiniti veliku štetu pogrešnim usmjeravanjem sredstava iz fondova EU-a.
Institut Panon ocjenjuje da nacrt strategije nije strukturiran kako bi to trebao biti dokument nacionalne strategije razvoja jer nema pozadinu, nema opis tehnoloških i ekonomskih trendova u okruženju, nema paradigmu nacionalnog razvoja, nema strateške ciljeve te nema modela za provedbu strateških ciljeva.
Nedostaje i kratak opis prošlog stanja i procesa kao polazišta za izgradnju strategije, pa se postojeće katastrofalno stanje industrije u RH prihvaća kao normalno i na tome razvijaju projekcije.
U nacrtu nema ni spomena toga kakva je bila industrija RH u ranijem razdoblju (a bila je razvijena sa značajnom zastupljenošću visokih i konkurentnih tehnologija i sa značajnom izvoznom orijentacijom), toga da je velik dio industrije uništen direktnim posljedicama ili sinergijom više procesa (agresije na Hrvatsku, gubitka tržišta SFRJ, privatizacije i nepovoljnog tečaja kune koji 20 godina omogućava povoljan uvoz roba, a destimulira izvoz).
Industrija RH je više od 20 godina poslovala u vrlo nepovoljnim uvjetima, bez ikakvih strateških okvira, bez strategije Vlade RH ili Hrvatske gospodarske komore, a od 1996. do 2013. u RH je zbog navedenih razloga zatvoreno na stotine tvornica i bez posla ostalo preko 196.000 radnika i stručnjaka. Rečeni procesi i stanje - koji su se trebali utvrditi - ukazali bi na potrebu radikalnog zaokreta i na konkretne pravce akcije.
U Nacrtu ISRH nema odgovarajućeg opisa tehnoloških i ekonomskih trendova u okruženju na temelju kojih se može pristupiti iznalaženju tržišnih niša za razvoj hrvatske industrije. Metodološki je, prema mišljenju Instituta Panon, upotrijebljen loš knjigovodstveni model, a i u njemu je pogrešno, kao u strateškom dokumentu, analizu stanja provoditi na temelju podataka o poslovanju poduzeća u samo tri godine, od 2010. do 2012, i na temelju toga davati ocjene o perspektivnosti industrijskih grana i raditi projekcije do 2020. godine.
Pogrešno je u nacionalnoj strategiji razvoja utvrđivati perspektivnost industrijskih grana i činiti projekcije budućeg razvoja bez sagledavanja nacionalnih komparativnih prednosti. Bez ugradnje ovih prednosti u stratešku viziju i ciljeve strategije, korištenje prirodnih i ljudskih resursa Hrvatske bit će samo fragmentarno (kao do sada), na štetu većine stanovnika RH, a u korist samo malog broja osoba koje su zaposlene u vlasti i domaćih te inozemnih poduzetnika.
U Nacrtu ISRH se ne navode imena članova autorskog tima; autori se skrivaju iza naslova Ministarstva. Iz medija se može zaključiti da je voditelj autorskog tima za izradu strategije dr. sc. Tomislav Radoš. Uvidom u popis objavljenih radova voditelja tima i drugih referenci (pet, šest radova, a nijedan znanstveni projekt nije vodio), može se zaključiti da ta osoba nema reference za vođenje nacionalnog projekta. Za ostale nepoznate članove tima i konzultante reference se ne mogu ustanoviti.
Nacrtu ISRH se zamjera i to što ima čak 343 stranice, od čega 18 čini popis literature, i zaključuje se da strategija kao dokument ne smije biti tako glomazna.
