Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu te njegovoj bivšoj stranci ponovno će se suditi za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u slučaju Fimi media jer im je u prvom postupku, među ostalim, povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaključio je Vrhovni sud u obrazloženju drugostupanjske presude u najvećoj korupcijskoj aferi u hrvatskoj politici.
Vrhovni sud tvrdi da Sanader na prvom suđenju, među ostalim, nije mogao ispitati sve svjedoke koje je planirao kao ni suokrivljenike koji su priznali Uskokove optužbe, a nakon iznošenja obrane, u kojoj su ga ozbiljno teretili, nisu željeli odgovarati na pitanja bivšeg premijera i njegovih odvjetnika.
Osim bivšeg premijera, kojemu je povrijeđeno tzv. konfrontacijsko pravo, Vrhovni je sud u tom slučaju ukinuo i presudu HDZ-u kao prvoj stranci u hrvatskoj povijesti osuđenoj za korupciju.
Obrazloženje drugostupanjske presude u najpoznatijem hrvatskom korupcijskom slučaju Vrhovni je sud u ponedjeljak objavio na svojoj internetskoj stranici, nakon što ju je poslao Županijskom sudu čiju je prvostupanjsku presudu ukinuo.
Ukidajući 30. rujna prvostupanjsku presudu u ovom slučaju Vrhovni je sud produljio istražni zatvor Sanaderu koji nakon te odluke nema niti jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu. No, Ustavni je sud naknadno zaključio da je Vrhovni sud Sanaderu nezakonito produljio istražni zatvor i on je 25. studenoga pušten na slobodu.
Sanader nije ispitao suoptuženike koji su ga teretili
'Konkretni temelj povrede konfrontacijskog prava', po mišljenju Vrhovnog suda, sastoji u tome da Sanader, tijekom cijelog kaznenog postupka, nije mogao ispitati svoje suoptuženike koji su ga teretili i priznali da su preko makretinške agenije Fimi media sudjelovali u izvlačenju novca iz državnih institucija i tvrtki. Dio novca po njihovom je priznanju pritom završio u HDZ-ovu crnom fondu, a dio i kod tadašnjeg stranačkog prvaka Sanadera.
Vrhovni sud smatra da je time povrijeđena Europska konvencija o ljudskim pravima, prema kojoj 'svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i zahtjeva da se osigura prisustvo svjedoka pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe'. Podsjećaju i da je pravo na ispitivanje svjedoka optužbe jedno od minimalnih prava obrane kojim se jamči pravični postupak propisan Konvencijom.
Povreda konfrontacijskog prava u prvom se redu odnosi na nekadašnjeg HDZ-ovog rizničara Mladena Barišića koji je Sanadera najteže teretio.
Među ostalim, po njegovu je priznanju prvostupanjski sud zaključio da se Sanader u slučaju Fimi media nezakonito domogao preko 15 milijuna kuna. No, i taj je Barišićev iskaz Vrhovni sud proglasio 'nekonfrontiranim', dok se za iskaze svjedoka koji su trebali potkrijepiti Barišićeve riječi pozvao na praksu europskog suda da 'ne postoje dostatni činioci protuteže koji bi opravdali sadržaj iskaza svjedoka čiji iskaz obrana nije mogla ispitati'.
Osim Barišića Sanader, po stavu Vrhovnog suda, tijekom cijelog postupka nije mogao ispitati ni svog nekadašnjeg glasnogovornika Ratka Mačeka, stranačku blagajnicu Branku Pavošević te vlasnicu Fimi medie Nevenku Jurak
Dodaju i da se 'bez iskaza nekonfrontiranih svjedoka, pravilnom primjenom postupovnih odredbi, nije mogla donijeti prvostupanjska presuda u onom obliku i u onom sadržaju, kakvu je donio prvostupanjski sud'. Posebno stoga što su iskazi tzv. nekonfrontiranih svjedoka bili presudni za donošenje osuđujuće presude.
Povrijeđena presumpcija nedužnosti, sporan status 'služene osobe'
Bivši premijer, ali i njegova bivša stranka, žali su se da im je povrijeđena presumpcija nedužnosti kao i odredbe kaznenog postupka, a Vrhovni im je sud dao za pravo.
'Presumpcija okrivljenikove nedužnosti propisuje da se svatko smatra nedužnim i da ga nitko ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom presudom ne utvrdi krivnja. Presumpcija nedužnosti je inherentni elemenat pravičnog suđenja i predstavlja jamstvo pravičnog suđenja sa temeljnim ciljem da se odredi prihvatljiva mjera ograničenja okrivljenikovih prava u kaznenom postupku, a da bi se ta svrha postigla, presumpcija okrivljenikove nedužnosti sadrži dva pravila: o teretu dokazivanja i o raspodjeli rizika nedokazanosti činjenica kaznenog djela i krivnje. Oba ta pravila u najužoj su vezi s načelom pravičnog postupka jer čine autoritativne pravne standarde u pogledu načina i rezultata utvrđivanja odlučnih činjenica u kaznenom postupku', istaknuo je Vrhovni sud.
Sanaderu je Vrhovni sud potvrdio da mu je upravo presumpcija nedužnosti kršena u brojnim medijima, ali i od strane visokih državnih dužnosnika. No, suci koji su odlučivali o slučaju, po mišljenju Vrhovnog suda, nisu bili pod utjecajem medija ili spornih komentara.
Vrhovni sud prihvatio je tvrdnje HDZ-ove obrane da, među pstalim, 'u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama', odnosno da nije razjašnjeno što je Sanader počinio kao službena, a što kao odgovorna osoba. Tim više što zakon ne obuhvaća izrijekom predsjednika Vlade kao "službenu osobu" u smislu njegove kaznene odgovornosti.
Spornim smatraju i obrazloženje prvostupanjskog suda prema kojem je 'predsjednik Vlade u to vrijeme bio istovremeno i predsjednik vladajuće stranke, temeljem koje funkcije je upravo i postao predsjednik Vlade… te dvije funkcije se stoga, ni u kojem kontekstu ne mogu promatrati odvojeno jer jedna izvire iz druge, odnosno uporište moći predsjednika Vlade upravo je funkcija predsjednika vladajuće stranke'.
Prihvaćen je i argument HDZ-ove obrane da stranka ne može biti odgovorna za kaznena djela do 24. ožujka 2004. kada je na snagu stipio Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
'Načelo zakonitosti je jedno od temeljnih ograničenja kaznenopravne prinude i... nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego što je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo niti mu se može izreći kazna ili druga kaznenopravna sankcija koja nije bila prethodno određena zakonom. Isto se odnosi i na izricanje kaznenopravne sankcije', zaključio je Vrhovni sud.
'Kako je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, zbog čega je, između ostalog, pobijana presuda ukinuta i vraćena na ponovno suđenje, prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku voditi računa o pravilnoj primjeni načela zakonitosti, a sve u smislu pravilnog utvrđenja vremena počinjenja kaznenih djela zbog kojih se terete optuženici', stoji u odluci.
Dodaju i da prvostupanjski sud, u novom postupku, ponovno treba izvesti sve već jednom izvedene dokaze, otkloniti bitne povrede odredaba kaznenog postupka koje su, po mišljenju Vrhovnog suda, 'imale utjecaja i na pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja u ovom kaznenom postupku'.
