'Danas smo ovdje kako bismo se sjetili prije svega ljudskih prava brojnih ljudi, čiji broj do kraja nije ustanovljen, ljudskih prava njihovih obitelji i ljudskih prava svakog čovjeka. Ti su ljudi ubijeni bez suda, suđenja, bez podizanja optužnice i bez prava na obranu', kazala je premijerka Kosor novinarima nakon što je odala počast hrvatskim vojnicima i civilima poginulima na Bleiburškom polju na kraju Drugog svjetskog rata.

Naglasila je kako uz odavanje počasti tim ljudima, treba i osuditi one koje se na mjestima poput Bleiburga pojavljuju u fašističkim odorama.'Toga se (poginulih) svakako treba prisjetiti na dostojanstven način, a želim to reći i na ovom mjestu, osuđujući sve one koji se i ovdje, a katkada i na drugim mjestima, pojavljuju u fašističkim odorama. To sigurno neće i ne može pomoći da se istina o svemu što se ovdje dogodilo rasvijetli do kraja', istaknula je i naglasila kako 'zbog istine' i onih koji su ubijeni bez prava na obranu 'moramo biti ovdje'.

Premijerka se pritom pozvala na Deklaraciju o ljudskim pravima UN-a, na Rezoluciju parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja je, kako je rekla, vrlo jasno osudila komunističke zločine, te Deklaracije Hrvatskoga sabora iz 2006. u kojoj se spominju zločini 'koji su počinjeni od 1945. do 1990.'

'Prema tome to je obveza za sve nas', kazala je Kosor i dodala da je 'uistinu vrijeme da se o svakom događaju u Hrvatskoj kaže puna i prava istina, da se toga nitko ne smije i ne može bojati'.'Dakle, protiv bilo kakvog revizionizma, vezano i za ulogu antifašizma, ali svakako vodeći računa o komunističkim zločinima', dodala je.

Uz Kosor u vladinom su izaslanstvu bili ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar obrazovanja, znanosti i športa Radovan Fuchs. Upitana o tome ima li kakvih novosti o iskapanjima u Hudoj jami i rovu Barbara u Sloveniji, Kosor je podsjetila i da je Hrvatska s Republikom Slovenijom potpisala sporazum o obilježavanju mjesta masovnih grobnica te da će 'inzistirati da se taj sporazum do kraja provede kako bi se vrlo skoro obišla i sva druga stratišta'.

'Imamo pravo znati sve istine i sve činjenice i apsolutno sve istražiti do kraja', rekla je. Izrazila je uvjerenje da će se u dogledno vrijeme moći učiniti ponešto 'i za obitelji koje su još uvijek žive, a koje desetljećima nisu smjele javno spominjati što se dogodilo članovima njihove obitelji', te uspjeti u postupcima identifikacije kako bi se dokazalo tko je sve nastradao na Bleiburgu i na Križnim putevima.

'Sporazum predviđa mogućnost obilježavanja takvih mjesta kako bi se istina saznala, a mislim da će to pružiti novu mogućnost onima koji se trebaju baviti tim događajima, od povjesničara do mjerodavnih državnih tijela', rekla je premijerka naglasivši kako 'zločin te vrste nikada na zastarijeva'.

Upitana o osnivanju muzejskog odjela posvećenog srpskom ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Draži Mihailoviću u beogradskom Vojnom muzeju Srbije gdje ga se prikazuje kao antifašistu, Kosor je naglasila kako je stajalište hrvatske Vlade da se 'ni jedna povijesna činjenica ne smije i ne može mijenjati i da to može biti vrlo opasno'.

'Činjenica jest da je Draža Mihailović bio na čelu kvislinškog pokreta i da je pod njegovim zapovjedništvom počinjen nebrojen niz užasnih ratnih zločina i da je to povijesna činjenica. Tako da je svako revidiranje takvih činjenica za nas zabrinjavajuće, pogotovo kad se to događa, kao što vidimo, i pod patronatom vlasti. Mi smo zbog toga zabrinuti, ali vjerujemo da to neće biti neki opći trend. Prema tome, za nas je vrlo jasno na kojoj je strani bio Draža Mihailović s nizom ratnih zločina zbog kojih je stavljen na stranu onih protiv kojih su se antifašisti borili'.

Ove se godine obilježava 65. obljetnica bleiburške tragedije. Premijerku je dočekao Ilija Abramović, član Počasnog bleiburškog voda koji se brine o čuvanju uspomene na poginule na Bleiburgu.