Na nama je da stvorimo klimu i napravimo pomake za ubrzano rješavanje problema te napokon završimo rat na ovom prostoru, suglasili su se Ivan Vrkić, povjerenik hrvatske predsjednice za nestale u Domovinskom ratu, i Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nakon prvog radnog sastanka u Osijeku o nestalim osobama. Hrvatska traga za 1945 nestalih osoba, a Srbija za njih ukupno 1500
'Složili smo se da tražimo mrtve, tražimo nestale. Bol je jednaka s obje strane, a obveza je posebice nas koji imamo taj strateški zadatak učiniti prve pomake u pronalasku svih nestalih ili barem većine i tako stvoriti obiteljima mogućnost da pokopaju ostatke svojih najmilijih', rekao je u Osijeku pred novinarima Ivan Vrkić, kojega je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović imenovala svojim povjerenikom za nestale u Domovinskom ratu.
Obojica povjerenika suglasila su se kako nemaju političku nego humanitarnu ulogu kako bi došli do trajnog rješenja ovoga problema.
vezane vijesti
'Ne tražimo ni Srbe, ni Hrvate, tražimo mrtve. Ne tražimo ubojice, to neka rade oni koji su za to nadležni. Nama je u prvom planu, dok postoje neka sjećanjna, dokazi, odnosi, doći do konačnih rješenja', objasnio je uloge Vrkić.
Za Verana Matića također nema dvojbe: sudbina nestalih posljednje je pitanje koje treba riješiti kako bi se stvorili uvjeti za normalizaciju odnosa.
'Nismo zamjena za rad komisije i povjerenstva, ali je izvjesno kako su na njih utjecali politički odnosi i turbulencije te su se javljali zastoji u radu vezanim uz istrage nestalih. Naša misija je ovaj posao depolitizirati i omogućiti u kritičnim situacijama, kad imamo zahlađene odnose, da se ovaj humanitarni projekt ne zaustavi', objasnio je okupljenim novinarima u Osijeku Veran Matić, specijalni izaslanik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanja nestalih.
Prema njegovu mišljenju, važno je uspostaviti jedinstvo između rada komisija, udruga i nevladinih organizacija jer neke od njih, dodao je, imaju izuzetno dobre baze podataka o ratnim sukobima, a pretpostavlja i mjestima stradanja.
'Pokušat ću te snage ujediniti i stvoriti klimu u kojoj će dojavljivanje saznanja o mjestima gdje se nalaze nestali biti častan čin, a ne čin o kojem bi netko razmišljao da vrši neku izdaju ili na neki drugi način sebe kompromitira', rekao je Matić te pozvao sve one koji imaju određena saznanja da im na bilo koji način dostave informacije kako bi što prije počeli provjeravati lokacije.
U raljama politikanstva
'Obojica imamo već neke informacije koje ćemo provjeriti s nadležnim tijelima. Imamo 76 grobnih mjesta koja još nisu ekshumirana na području Hrvatske. Sigurno je da tu imamo one s popisa nestalih pa sve kapacitete treba pokrenuti kako bi se u što kraćem vremenu to razjasnilo. Na Šalati ima također 400 neidentificiranih tijela. Pretpostavljam da se i to u nekom kratkom vremenu može usporediti s DNK bazom Međunarodnog Crvenog križa. Time bismo dobili još neki broj identificiranih', dodao je.
Smatra kako se cijeli ovaj posao treba obaviti u što kraćem vremenu, istražiti sva mjesta za koje postoji sumnja kako se s tim ne bi odugovlačilo godinama.
'Crvena linija treba biti podvučena iznad priče o nestalima, oni ne smiju biti dio dnevno političkih prepucavanja ili bilo kakve političke koristi bilo kojeg političkog lidera. Trudit ćemo se ovaj proces od toga zaštiti', zaključio je Matić.
Na novinarski upit o otvaranju vojnih arhiva rekao je kako je predsjednik Vučić dao nalog da se one pretraže u svezi pitanja lokacija na kojima bi mogle biti grobnice i grobna mjesta, računajući i sekundarne grobnice. Nakon prve pretrage, misli, nije bilo zadovoljajućih rezultara i krenulo se u drugu.
'Postoji s druge strane obrazloženje da su arhive prevelike, da je to čitava JNA. No, ako u narednom vremenu ne dođe do nekog pozitivnog rezultata, preporučio bih predsjedniku formiranje određene mješovite nezavisne komisije koja će pokušati doći do određenih podataka. Kad je riječ o otvaranju arhiva, apsolutno sam za otvaranje svih arhiva na prostoru bivše Jugoslavije i to treba regulirati međudržavnim ugovorom', smatra Matić.
Važno otvoriti arhive
On zastupa cjelovito rješenje, a najbolji model dosad iznjedila je, po njemu, koalcija RECOM koji regulira otvaranje arhiva kao i sva pitanja koja se tiču žrtava na prostoru bivše Jugoslavije, rada na popisu žrtava, ali i stvaranju uvjeta odgovornosti za oni koji su počinili zločin.
'Na žalost, mi smo još daleko od toga, ali treba ići ozbiljno u tom smjeru. Otvaranje arhiva je važan element za žrtve, a tu ubrajam i međunarodno arhive kao i onaj Međunarodnog suda u Haagu, kao i onih koje su imale promatračke misije jer se u toj dokumentaciji mogu pronaći korisne informacije', sugerirao je Matić.
Vrkić je objasnio kako se njih dvojica poznaju već od prije jer su imali važnu ulogu u prebacivanju Veljka Marića iz Srbije u Hrvatsku.
Matić je dodao kako se bavi istraživanjem ubojstava novinara u Srbiji, angažiran je sada i na Kosovu.
