U govoru je Papa istaknuo da religija, za zakonodavce, nije problem koji treba riješiti, već čimbenik koji živo pridonosi dobru nacije.

'U tom kontekstu' – kazao je – 'ne mogu ne izraziti svoju zabrinutost pred sve većom marginalizacijom religije, posebno kršćanstva, koja se učvršćuje u nekim sredinama, pa i nacijama koje snošljivosti'.

Papa je nadalje primijetio kako ima onih koji smatraju da bi glas religije trebalo ušutkati ili u najmanju ruku potisnuti u privatnost, ili pak onih koji drže da bi trebalo obeshrabriti javno slavljenje svetkovina poput Božića, prema prijepornome uvjerenju da bi na neki način moglo uvrijediti one koji pripadaju drugoj, ili nijednoj, religiji.

'A ima i onih' – napomenuo je Papa – 'koji smatraju da bi kršćani koji su na javnim dužnostima, u određenim slučajevima trebali postupati protiv vlastite savjesti. Sve su to' – prema Papinim riječima – 'zabrinjavajući znakovi nesposobnosti za ispravan odnos, ne samo prema pravima vjernika na slobodu savjesti i vjersku slobodu, nego i prema opravdanoj ulozi religije u javnome životu'.

Istaknuvši pak ulogu razuma u zakonodavstvu, uključujući i etički temelj i komplementarnost religije, Sveti je Otac kazao da uloga religije u političkoj raspravi nije toliko pružati te norme, a još manje predlagati konkretna politička rješenja, nego pomoći u pročišćavanju i prosvjetljivanju primjene razuma u otkrivanju objektivnih moralnih načela.

Svijet razuma i svijet vjere potrebni su jedno drugome i ne bi trebali strahovati od ulaska u duboki i stalni dijalog, a za dobro naše civilizacije – istaknuo je Sveti Otac.

Na kraju ranijega susreta s predstavnicima drugih religija, Papa je Židovima čestitao Yom Kippur.