Mladi najbolje žive u Norveškoj, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj, dok je obrnuta situacija u Africi, a pri dnu ljestvice nalaze se Rusija, Egipat, Brazil, Kenija, Mali, Južnoafrička Republika i Pakistan dok je Hrvatska na 51. od 64 mjesta te su ispred nas čak i zemlje poput Gane, Hondurasa i Kolumbije, pokazali su rezultati istraživanja Youthonomics, koje su proveli te početkom studenog objavili francuski kolumnist Felix Marquardt i bivši premijer Istočnog Timora José Ramos-Horta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996., sa svojim timom analizirajući koliko su države prijateljski orijentirane prema osobama mlađima od 25 godina u 64 različite države svijeta
Od Hrvatskoj susjednih zemalja, Slovenija je na 21. mjestu, a Mađarska na 38. mjestu, piše Jutarnji list nakon što je proučio istraživanje za koje su Marquardt i Ramos-Horta koristili podatke međunarodnih organizacija poput UNESCO-a, OECD-a i Svjetske banke, a države su u konačnici rangirali uzimajući u obzir 59 različitih indikatora. Neki od njih su čvrsto mjerljivi, poput zdravlja, pristupa zaposlenju, obrazovnih mogućnosti, ali ima i onih 'apstraktnih' kao što je optimizam među mladima, a izvor za taj podatak bile su razne ankete provedene u državama uključenim u istraživanje.
Kad je riječ o perspektivi mladih odnosno o tome kako su prošle generacije pripremile teren za nadolazeću i kako će mladi između 15 i 29 godina živjeti u bliskoj budućnosti odnosno za nekih deset godina, gledalo se javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj te je uračunat i optimizam mladih koji pokazuje što oni sami misle o svojim šansama za bolji život u budućnosti. Hrvatska na tom polju stoji jako loše, naime, mladi su izuzetno pesimistični što je i doprinijelo lošoj poziciji lijepe naše.
Ipak, upozoravaju autori istraživanja kažu da sliku treba sagledati u kontekstu sadašnjeg stanja u državama, kao i demografskih trendova jer iako primjerice Uganda, Ruanda i Gana stoje bolje na listi one imaju vrlo nizak životni standard te je očito da će rasti ako ne bude nepredviđenih okolnosti poput ratova i drugih destabilizirajućih faktora. S obzirom na to da je stanovništvo u tim državama mnogo mlađe nego u razvijenima, budućnost odnosno snaga političkog utjecaja je na njihovoj strani. Što se tiče razvijenih država, kao što su Norveška i Švedska, koje su pri vrhu, pokazuje se da su se one dobro pripremile za budućnost.
