'Prema procjenama, najjači potres u Zagrebu je onaj iz 1880. godine koji je bio snage osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru. Istraživanja pokazuju da je na Medvednici moguća maksimalna amplituda 6,5. Ono što bi se dogodilo u Zagrebu bilo bi slično onome što se dogodilo u talijanskoj L'Aquilli 2009. godine. Tamo su posljedice bile katastrofalne', kazao je za tportal mr. sc. Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH.

U potresu 1880. godine nije bilo nijedne zgrade u Zagrebu koja nije bila oštećena. Zagrebačka katedrala pretrpjela je toliku štetu da je na njenom mjestu sagrađena nova. 'Ranjive su pogotovo stare zgrade koje su građene bez armirano-betonskih elemenata. Drugi problem su adaptacije koje narušavaju statiku, poput rušenja nosivih zidova', pojašnjava Kuk.

Problem divlje adaptacije spominje i umirovljeni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu Josip Dvornik. 'U Zagrebu ima starih objekata koji uopće nisu otporni na potres, a to se odnosi i na većinu dućana u Ilici koji su u starim zgradama gdje je prednji zid uklonjen pa je postavljen izlog', kaže Dvornik, no ipak dodaje da je nemoguće napraviti zgradu koja bi bila otporna i na najjači potres uslijed kojeg dolazi do klizanja tla i pukotina u zemlji.

Ne poštuje se pravilnik o gradnji

No stare zgrade nisu toliki problem. Prije izgradnje novih često se prilikom dobivanja građevinske dozvole zaobilazi stavka koja se odnosi na zaštitu od potresa. Naime, za gradnju određenih objekata, posebno u seizmički aktivnim područjima kao što je Zagreb, za određene objekte potrebna su seizmička istraživanja mikrolokacije, tj. uskog područja na kojem je planirana gradnja. Bez takvog istraživanja građevinska dozvola ne bi se smjela dobiti.

Vlado Kuk kazao je da nije riječ o velikom novčanom izdatku. 'Ako se uzme u obzir ukupna investicija, to je zanemariv postotak', kaže Kuk.

Pravilnik o tehničkim normativima za gradnju objekata visoke gradnje u seizmičkim područjima nalaže ugradnju protupotresnih parametara i seizmičko ispitivanje mikrolokacije za npr. brane, industrijski rizična postrojenja, nuklearne elektrane te za škole, bolnice, vrtiće, tj. sve objekte u kojima se stalno ili povremeno zadržava veći broj ljudi.

U tu kategoriju spadaju i trgovački centri. No tipična hrvatska matrica 'lako ćemo' prenosi se, nažalost, i na ovo područje. 'Kada su stranci investitori, poput šoping centra West Gate, poštuju se zakonske obveze vezane za zaštitu od potresa. Kod naših je stvar drugačija', kaže Vlado Kuk i dodaje: 'Taj se pravilnik ne poštuje. Mi znamo da se ne poštuje jer seizmološki dio u tim istraživanjima možemo samo mi raditi.'

Prof. Josip Dvornik pak pojašnjava da zgrada mora imati dovoljno armature u zidovima da bi izdržala horizontalne sile koje se oslobađaju prilikom potresa. Naglasio je da je korisno da je zgrada simetrična. Ako nije, prilikom potresa počinje se uvijati i okretati.

Kaže da su objekti novije gradnje sigurniji jer imaju betonske armirane vertikalne elemente. Koliko je kvaliteta gradnje bitna kada dođe do jakih potresa vrlo je očito. 'U Čileu je bio jači potres nego na Haitiju, a bilo je puno manje stradanja', kaže Dvornik.

Nemamo karte mikroseizmičke zonacije

No kada bi postojale karte mikroseizmičke zonacije koje se koriste pri prostornom planiranju, ne bi bila potrebna posebna istraživanja za svaku pojedinu građevinu, za koju je prema pravilniku investitor dužan izraditi mikroseizmičko istraživanje. Kuk kaže da su počeli s određenim mjerenjima za izradu te karte za Zagreb.

Karte mikroplaniranja za definiranje lokalnih uvjeta tla nisu napravljene u Hrvatskoj. Zagreb je u tom smislu 2004. godine napravio značajan pomak osnivanjem Znanstveno-stručnog projektnog savjeta za vođenje i realizaciju Projekta kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba. 'Savjet je sastavljen od znanstvenika i stručnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu. Oni su napravili određene korake prema izradi potrebnih karata', kazala je dr. sc. Snježana Mihalić docentica na RGN-u

U fazi projektiranja građevina u posljednjih nekoliko godina primjenjuje se europski seizmički propis Eurokod 8. Mihalić kaže kako su za recimo za Arenu Zagreb radili izračuni prema Eurocodu 8

'Nama nedostaju karte potencijalih prirodnih opasnosti (geohazarda) kako bi se već u fazama prostornog planiranja izbjegla građevinska namjena nekog terena koji je na primjer potencijalno klizište', kaže Mihalić. Za Zagreb je prije dvije godine napravljena karta postojećih klizišta i bilo bi dobro da ona postane javna, kako bi ju mogli koristiti i sami građani'.

Grad Caska na Pagu potonuo u more

Iako se potresi u Hrvatskoj instrumentalno mjere od početka 20. stoljeća, točnije od 1906, kada je Andrija Mohorovičić osposobio prvi seizmograf, postoje saznanja i o potresima koji su se dogodili mnogo ranije. Kada je riječ o najjačim potresima, u Hrvatskoj su bila dva od deset stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Prvi, koji se ne može u potpunosti dokazati, bio je u 4. stoljeću, kada je cijeli jedan grad, Caska na otoku Pagu, potonuo u more. Drugi je poznati dubrovački potres iz 1667. godine.

Instrumenti godišnje u Hrvatskoj zabilježe više od dvije tisuće potresa. 'U zadnjih godinu-dvije je i u svijetu i u nas zabilježeno više potresa od prosjeka. Godine 2008. u Hrvatskoj se tako osjetilo (zabilježeno ih je znatno više, no većina ih se ne osjeti) 29 potresa, godinu kasnije 66 potresa, a u prva dva mjeseca ove godine osjetilo se 14 potresa', kazao je Vlado Kuk te dodao da smo 'generalno gledajući sada u fazi pojačane seizmičke aktivnosti'. Na naše pitanje koji je uzrok tome, Kuk kaže: 'Mi ne znamo koji je uzrok tome. Ako se gleda dugi niz godina, postoje razdoblja u kojima je cijela Zemlja aktivnija.'