Za zbrinjavanje povratnika, koji su do 1991. godine ostvarili stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu, ali su Hrvatsku napustili u razdoblju od 1991. do 1995. godine, država u ovoj godini planira na tržištu kupiti 209 stanova, za što je raspisala i javni poziv
Vladinom odlukom Agencija za promet nekretninama (APN) može ponuditi za stanove u Zagrebu dvije tisuće eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene novih stanova lani su u Zagrebu u prosjeku bile 2.577 eura, što znači da su bile za 28,8 posto veće nego što za 'kvadrat' stana u glavnom gradu Hrvatske može ponuditi APN. Za ostatak Hrvatske prosječna cijena stanova bila je 1.869 eura, ali iza nje se kriju i cijene na Jadranu koje su u pojedinim gradovima i veće nego u Zagrebu i cijene stanova u županijama gdje se stanovi mogu kupiti po znatno nižim cijenama nego u Zagrebu, piše Novi list.
U posljednjem javnom pozivu APN traži gotovo polovinu od 209 stanova baš na Jadranu, primjerice u Rijeci, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trogiru, Medulinu, Lastovu. U tim se gradovima traži u nekim slučajevima i po šest stanova i APN može ponuditi 2.350 eura po »kvadratu« i pitanje je hoće li to biti dovoljno visoka cijena za kupnju stana na obali. Naravno, APN ne mora kupovati nove stanove, ne mora se odlučiti ni za one u kvartovima gdje su cijene najviše, ali i s povećanim limitima neće lako kupiti šest stanova, primjerice, u Dubrovniku po cijeni od 2.350 eura po četvornom metru.
U 16 godina, odnosno u razdoblju od 2006. do 2022. godine, APN je, otkrili su u odgovoru Novom listu, kupio 2075 stanova za zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava, za što je utrošeno ukupno milijardu i 52 milijuna kuna, što je oko 140 milijuna eura, što znači da su stan za zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava plaćali u prosjeku 67,5 tisuća eura.