Vlada želi u potpunosti zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i ono će se moći davati isključivo u zakup. Takva se zabrana predviđa novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, koji regulira načine na koji će se ubuduće raspravljati s tim dobrom koje bi trebalo uživati posebnu državnu zaštitu. Dosadašnji je zakon omogućavao prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i na taj način je od 2008. godine dosad prodano gotovo 63 tisuće hektara od ukupno 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, piše Novi list
Da bi naplatila 77 milijuna kuna duga, država oprašta kamatu od 113 milijuna kuna.
Vlada će, navodi dalje Novi list, danas potvrditi i odluku Ministarstva financija da i Ministarstva poljoprivrede da otpišu kamate tvrtkama koje su jednokratno otplatile svoj dug. Ta dva ministarstva ukupno će za sedam dužnika otpisati 113,4 milijuna kuna kamata, dok su dužnici državi platili ukupno 77 milijuna kuna duga.
Ministarstvo poljoprivrede otpisuje 25,67 milijuna kuna kamata poduzeću Vodovod i kanalizacija iz Splita, dok Ministarstvo financija otpisuje kamate, u iznosu od 87,788 milijuna kuna, nacionalnim parkovima Plitvička jezera, Brijuni i Kornati te tvrtkama Luje, Brna i Predionica Klanjec. Ti su dužnici zauzvrat platili 52 milijuna kuna glavnice.
U zakonu se ponavlja i to da vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne mogu biti stranci niti inozemne tvrtke. To znači da hrvatski građani ne mogu strancima prodati ni ono poljoprivredno zemljište koje je u njihovom vlasništvu. Takva će odredbu za državljane zemalja članica Europske unije Hrvatska moći imati još sedam godina nakon odlaska u EU.
Dijelom je i to razlog zbog kojeg država zabranjuje prodaju poljoprivrednog zemljišta u svome vlasništvu, jer je moguće da bi ga u vrijeme zabrane kupovali hrvatski građani kako bi ga kasnije prodavali strancima.
Novim zakonom Vlada značajno podiže i naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Te su naknade prvotnim zakonom iz 2008. godine bile visoke, no onda ih je HDZ-ova Vlada u nekim slučajevima i za deset puta smanjila u 2011. godini.
Ubuduće će se za poljoprivredno zemljište koje nakon prostornih planova uđe u građevinsku zonu, a bilo je izvan nje, plaćati naknada u iznosu od 25 posto od njegove tržišne vrijednost, što je dva i pol puta više od sadašnje naknade. Za osobito vrijedno obradivo zemljište ta će naknada biti 50 posto od tržišne vrijednosti, što je pet puta više nego dosad.
