Grad Zagreb ide u rebalans proračuna za 2022. tako da se ukupan planirani iznos rashoda od 15,12 milijardi kuna poveća za 721,2 milijuna kuna, pa će tako konsolidirani proračun iznositi 15,84 milijarde kuna
O rebalansu će se raspravljati na sjednici Skupštine sljedećeg tjedna, a u Gradu razloge za rebalans objašnjavaju činjenicom da je došlo do dodatnih obaveza za proračun, onih koje nisu bile obuhvaćene prvotnim planom. Pri tome se prvenstveno misli na nužnost osiguranja dodatnih sredstava za isplatu naknada roditeljima odgojiteljima s obzirom na to da je Visoki upravni sud ukinuo odluku kojom je ova mjera bila redefinirana te slijedom čega je u proračunu bilo nužno osigurati dodatnih 308 milijuna kuna.
Također, navodi se da su globalni poremećaji na energetskom tržištu i inflacija prouzrokovali rast ne samo cijene energenata, već i rast cijena u svim drugim djelatnostima, te su nametnuli nužnost osiguravanja dodatnih sredstava ne samo za potrebe pomirenja materijalnih troškova proračunskim korisnicima Grada, već i osiguranja i dodatnih sredstava za nastavak kapitalnih ulaganja u obnovu objekata javne namjene oštećenih u potresu.
Sredstva za kapitalna ulaganja tako se ukupno ovim rebalansom povećavaju za 242,3 milijuna kuna, a rebalansom je zbog inflacije povećano i subvencioniranje ZET-a za dodatnih 73,1 milijun kuna. U Gradu ističu i da je trebalo osigurati dodatna sredstva, u iznosu od 216,8 milijuna kuna, za stvorene obaveze koje su u 2021. ustupljene bankama i drugim financijskim institucijama te da se ovim rebalansom najviše povećavaju sredstva u okviru Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade. Tako se za javne potrebe u sportu daje još 20 milijuna kuna te 26,4 milijuna kuna za ustanovu Upravljanje sportskim objektima.
U obrazloženju napominju da će se nabaviti 42 vozila hitne pomoći te osigurati sredstva u iznosu od 20,5 milijuna kuna za podmirenje dugovanja zdravstvenih ustanova, kao i za podmirenje dugovanja ustanova socijalne zaštite u iznosu od 20 milijuna kuna. Najveći dio sredstava dolazi od kreditnih zaduženja, 473,3 milijuna kuna, od čega je 376,5 milijuna već realizirano, a u poslovanju prednjači prihod od poreza i prireza jer je procijenjeno, temeljem prvih osam mjeseci, da se proračun dobro puni i da bi s te strane do kraja godine moglo stići dodatnih 325 milijuna kuna (305 milijuna od prireza i poreza na dohodak, a 20 milijuna kuna od poreza na nekretnine).
U strukturi rashoda i izdataka samog proračuna najveće povećanje je ono za stavku poslovanje, 470,5 milijuna kuna, od čega 308 milijuna ide na spomenutu mjeru roditelj odgojitelj i subvenciju ZET-u od 73 milijuna kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se u iznosu od 242,3 milijuna kuna, a navodi se da je to rezultat potrebe pojačanih kapitalnih ulaganja u objekte i infrastrukturu oštećenu u potresu. Kod izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova dolazi do povećanja u iznosu od 216,7 milijuna kuna, što je rezultat nužnosti iskazivanja otplate izvršenih ustupa potraživanja iz 2021. slijedom problema s likvidnošću i nemogućnošću Grada da redovito podmiruje svoje obaveze.
U strukturi rashoda i izdataka koji se financiraju iz vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika predložene su izmjene tako da se rashodi poslovanja povećaju 69,8 milijuna kuna, od čega se najznačajniji dio odnosi na rashode za zaposlene u iznosu od 46,3 milijuna kuna, što je rezultat usklađivanja osnovice za obračun plaće i drugih materijalnih prava s potpisanim dodatcima kolektivnom ugovoru prvenstveno zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, kao i zaposlenih u javnozdravstvenim ustanovama koji se financiraju iz državnog proračuna. Povećani su i materijalni rashodi za 16,4 milijuna kuna zbog povećane cijene energenata.