Zagreb bi prema planu u prvoj fazi u Imunološki trebao uložiti 110 milijuna kuna, a u drugoj, koja uključuje modernizaciju i gradnju novih pogona, država i grad bi investirali dodatnih 300 milijuna kuna.

U prvoj fazi od 110 milijuna kuna s 35 milijuna podmirili bi se troškovi dospjelih obveza Imunološkog prema dobavljačima, 32 milijuna kuna iskoristilo bi se za pokretanje proizvodnje virusnih cjepiva na postojećim lokacijama te ugovornu proizvodnju krvnih derivata, dok bi 43 milijuna poslužilo za financiranje operativnih troškova poslovanja tijekom izvođenja radova te modernizaciju pogona i opreme, odnosno stvaranje uvjeta da Zavod sam servisira svoje kreditne obveze.

U ugovoru koji se treba potpisati stoji kako bi se obveze prema dobavljačima nakon dokapitalizacije jednokratno podmirile, odnosno ne predviđa se ulazak u postupak pregovora oko eventualnog otpisa dijela njihovih potraživanja zbog velikog broja dobavljača i potencijalne duljine cjelokupnog postupka postizanja sporazuma. Kada se sve transakcije obave, grad bi poput države trebao u vlasništvo dobiti između 48 i 50 posto.

Država u plusu, grad u minusu

Protiv sporazuma grada i države koji bi trebao biti pretočen u ugovor bili su mahom zastupnici oporbe smatrajući da će na ovaj način Zagrepčani dva puta platiti istu stvar te da posao lokalne samouprave nije sanacija tvrtki u državnom vlasništvu.

'Nećemo to podržati jer smatramo da je Imunološki strateški interes i da mora ostati u vlasništvu države. Nema razloga da grad ulazi u vlasništvo. Pobrkali smo lončiće jer se ponašamo kao da država nema 110 milijuna, a grad ima, iako ćemo jednostavnom matematikom doći do toga da ih nema. Gdje god su grad i država zajedno, ima problema; od Apisa preko Sveučilišne bolnice do Arene Zagreb.

Krvni pripravci ne smiju biti predmet trvenja između različitih političkih opcija na razini grada i države. Podsjećam da je u budžetu ove godine bila prodaja gradskog udjela Apisa državi. Za razliku od toga, IMZ nije bio budžetiran', navela je Sandra Švaljek.

Podsjetila je da Zagreb iz godine u godinu sanira dugove u bolnicama jer ne dobiva dovoljno novca od HZZO-a i sad se ponaša kao da ima viška, a zapravo nema novca.

'Nije tu pitanje samo osnivačkog uloga, već i budućnosti i kako će se financirati, a to uopće nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Koliko je IMZ važan, toliko nije u gradskoj nadležnosti. Grad može pomoći na različite načine, ali ovo nije dugoročno održivo', smatrala je Švaljek.

Davor Filipović (HDZ) podsjetio je da je rebalansom proračuna predviđeno 50 milijuna kuna za IMZ.

'Ne mogu prihvatiti to da se grad i država promatraju kao dihotomne pojave. Treba napraviti sve da se IMZ spasi', kazao je Filipović, a Gordana Rusak iz Bandićeve stranke prisnažila je kako 'zdravlje nema cijenu'.

Saša Molan (SDP) bio je mišljenja da nije sporno da IMZ treba spasiti i pokrenuti proizvodnju. 'Sporno je kako to napraviti i tko to treba financirati. Zašto ga građani Zagreba trebaju svojim novcima višestruko financirati jer oni daju i za državu i za grad. Zašto su građani Zagreba kažnjeni? Smatram da je to odgovornost države, koja je odgovorna za stanje jer ima novca', kazao je Molan.

Nezavisni Vladimir Ferdelji bio je slična razmišljanja kazavši kao je IMZ državni problem i da je država ta koja mora naći sredstva za njega.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) ponovila je da je na kraju prošle godine gradski proračun bio u minusu od 385 milijuna kuna, a državni u plusu, da Zagreb daje u koncesije čišćenje šahtova te da nema jednosmjenske nastave u školama, a da se daje 110 milijuna kuna za Imunološki.

Zvane Brumnić (SDP) naveo je da nije pitanje je li spašavanje Imunološkog potrebno, nego je to pitanje transparentnosti.

'Grad će dati 110 milijuna kuna i izjednačit će se u vlasništvu s državom. Jedina stvar koja vrijedi u bilanci i zanimljiva je zemljište od 97 milijuna kuna koje je vjerojatno procijenjeno još davne 1993. godine', kazao je Brumnić i dodao da grad i država trebaju oformiti ustanovu IMZ, a da se prijedlogom ide u trgovačko društvo, što je dokaz da se želi upravljati imovinom.

Prije dokapitalizacije dubinsko snimanje

Da bi Grad uopće uložio sredstva za dokapitalizaciju, od Vlade je zatražio dubinsko snimanje IMZ-a, ali od nje se traži i da omogući cjelovito i bezuvjetno jamstvo na pravo korištenja matičnih sojeva morbila Edmonston-Zagreb, rubeole RA 27 /3 i parotitisa Leningrad3, uključujući vrijeme dok je Grad Zagreb u vlasničkoj strukturi društva.

Vlada će svoja potraživanja od 23 milijuna kuna pretvoriti u vlasnički udjel, a odreći će se hipoteka i zaloga nad nekretninama i matičnim sojevima virusa te izvršiti povrat drugih instrumenata osiguranja društvu.

Predviđa se da IMZ izradi poslovni plan s minimalno dva scenarija.

Prvi čini dokapitalizacija koja će se dijelom iskoristiti za izvršenje potrebnih ulaganja na postojećim lokacijama kako bi se pokrenula proizvodnja, a drugi treba predvidjeti dodatna ulaganja u izgradnju novih pogona na novoj lokaciji.

Poslovni plan, uključujući investicijsku studiju, potrebno je izraditi u roku od 90 dana, a treba sadržavati i financijsku analizu isplativosti izgradnje novih proizvodnih pogona za sljedeće skupine proizvoda: virusna cjepiva (ospice, rubeola, mumps), bakterijska cjepiva (tetanus, pertusis, difterija, meningokok), preparate iz ljudske plazme (albumini, imunoglobulini, specifični imunoglobulini protiv hepatitisa B, bjesnoće i tetanusa) te preparate iz konjske plazme (tetanusni antitoksini, zmijski antitoksini) i alergene.