Grad Zagreb i Vlada RH postigli su dogovor o modelu strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu (IMZ). Prema predloženom modelu, koji prije nego što svoje potpise stave premijer Andrej Plenković i gradonačelnik Milan Bandić treba potvrditi i Skupština Grada na sjednici zakazanoj za 26. travnja, Zagreb bi u prvoj fazi u Imunološki trebao upumpati 110 milijuna kuna
U drugoj, koja uključuje modernizaciju i gradnju novih pogona, država i grad bi investirali dodatnih 300 milijuna kuna.
U prvoj fazi od 110 milijuna kuna s 35 milijuna podmirili bi se troškovi dospjelih obveza Imunološkog prema dobavljačima, 32 milijuna kuna iskoristilo bi se za pokretanje proizvodnje virusnih cjepiva na postojećim lokacijama te ugovornu proizvodnju krvnih derivata, dok bi 43 milijuna poslužilo za financiranje operativnih troškova poslovanja tijekom izvođenja radova te modernizaciju pogona i opreme, odnosno stvaranje uvjeta da Zavod sam servisira svoje kreditne obveze.
Važno je naglasiti da u ugovoru koji se treba potpisati stoji kako bi se obveze prema dobavljačima nakon dokapitalizacije jednokratno podmirile, odnosno ne predviđa se ulazak u postupak pregovora oko eventualnog otpisa dijela njihovih potraživanja zbog velikog broja dobavljača i potencijalne duljine cjelokupnog postupka postizanja sporazuma.
vezane vijesti
No da bi Grad uopće uložio sredstva za dokapitalizaciju, od Vlade je zatražio dubinsko snimanje IMZ-a, ali od nje se traži i da omogući cjelovito i bezuvjetno jamstvo na pravo korištenja matičnih sojeva morbila Edmonston-Zagreb, rubeole RA 27 /3 i parotitisa Leningrad3, uključujući vrijeme dok je Grad Zagreb u vlasničkoj strukturi društva.
Vlada će svoja potraživanja od 23 milijuna kuna pretvoriti u vlasnički udjel, a odreći će se hipoteka i zaloga nad nekretninama i matičnim sojevima virusa te izvršiti povrat drugih instrumenata osiguranja društvu.
Predviđa se da IMZ izradi poslovni plan s minimalno dva scenarija.
Prvi čini dokapitalizacija koja će se dijelom iskoristiti za izvršenje potrebnih ulaganja na postojećim lokacijama kako bi se pokrenula proizvodnja, a drugi treba predvidjeti dodatna ulaganja u izgradnju novih pogona na novoj lokaciji.
Poslovni plan, uključujući investicijsku studiju, potrebno je izraditi u roku od 90 dana, a treba sadržavati i financijsku analizu isplativosti izgradnje novih proizvodnih pogona za sljedeće skupine proizvoda: virusna cjepiva (ospice, rubeola, mumps), bakterijska cjepiva (tetanus, pertusis, difterija, meningokok), preparate iz ljudske plazme (albumini, imunoglobulini, specifični imunoglobulini protiv hepatitisa B, bjesnoće i tetanusa) te preparate iz konjske plazme (tetanusni antitoksini, zmijski antitoksini) i alergene.
Model strateškog partnerstva predviđa da se do zaključenja dokapitalizacije, odnosno 90 dana nakon potpisivanja ugovora, IMZ financira iz državnog proračuna. Nakon što Zagreb uloži 110 milijuna kuna postao bi vlasnik od 48 do 50 posto dionica IMZ-a, odnosno isto onoliko koliko bude imala država, dok bi ostalim dioničarima pripalo maksimalno četiri posto.
Vlasnički udjel ostalih dioničara ovisi o tome koliko dioničara će prihvatiti ponudu Grada Zagreba u sklopu otkupa dionica prije završetka dokapitalizacije. Vlada i Grad će razmotriti i mogućnost povlačenja dionica IMZ-a s kotacije na Zagrebačkoj burzi, a istovremeno će se razmotriti zakonske mogućnosti otkupa dionica od ostalih dioničara provedbom zakonskog postupka istiskivanja.
Nijedna strana neće smjeti prodati svoj udio bez pristanka druge strane tijekom deset godina, a ukoliko se pojavi potencijalni investitor i poželi otkupiti dionice jedne od strana, pravo prvokupa po istoj cijeni imat će Zagreb ili država.
Novu upravu IMZ-a također bi trebali zajednički imenovati Zagreb i država.
