Od 1. veljače, kao što smo već pisali, Zagrepčane očekuje drastično poskupljenje odvoza smeća. Odluku o visini fiksnog dijela cijene smeća (68,57 kuna) izglasali su zastupnici stranke Milana Bandića, nekolicine njegovih žeton-zastupnika i HDZ-a, a pomoć u svemu na kraju im je dao i Krešimir Kartelo iz Neovisnih za Hrvatsku, doduše glasajući protiv, ali je svojim pojavljivanjem omogućio kvorum koji je oporba dva puta srušila.

Doduše, on je ustvrdio da je oporba neglasanjem omogućila da se odluka izglasa jer je, kazao je, glasalo 26 gradskih zastupnika - 24 ih je bilo za tu odluku, on je bio protiv, a nestranačka zastupnica Ljerka Mintas-Hodak bila je suzdržana.

'Matematika je - da su oni sjedili na svojim mjestima i glasovali ta odluka ne bi prošla jer jer nije 26 zastupnika glasovalo za nju', kazao je.

I dok će fiksni dio cijene odvoza smeća biti jednak za sve, bez obzira na veličinu stambenog objekta i broj ljudi koji u njemu žive, cijena varijabilnog dijela sastojat će se od umnoška triju komponenti: mjesečnog broja pražnjenja, veličine spremnika i naknade za odvoz otpada po litri.

>>> Ćorić pere ruke od drakonskog poskupljenja odvoza smeća u Zagrebu

Prema najavi gradskih vlasti, ali i direktora Čistoće Jure Leke, naknada za odvoz trebala bi ostati na sadašnjoj razini od 0,1206 kuna. Doduše, Bandić je mjesecima papagajski ponavljao da cijena odvoza otpada, kada se počne razdvajati, neće biti viša nego niža, tako da i novo obećanje treba uzeti s rezervom.

I dok je izračun za kuće jednostavan, jer je sasvim svejedno kolika je i koliki broj ljudi živi u njoj, s višestambenim zgradama stvar je malo drugačija jer više suvlasnika zakupljuje jedan ili više kontejnera.

Oni bi se, prema Uredbi o gospodarenju otpadom, trebali dogovoriti o tome kako će plaćati varijabilni dio ili će to biti prema prijedlogu komunalne tvrtke. A njihov prijedlog najvjerojatnije će, prema podacima do kojih je došao 24 sata, ići u smjeru da se ukupan varijabilni trošak podijeli s brojem stanova u zgradi, a potom pomnoži s brojem ukućana u svakom stanu ponaosob.

O koliko je drakonskom poskupljenju riječ i koga će ono najviše pogoditi, najbolje je ilustrirati s nekoliko primjera. Za primjer uzmimo zgradu u kojoj jedan ulaz ima dva kontejnera od po 240 litara svaki, u kojoj živi 50 ljudi i otpad se odvozi dva puta tjedno, odnosno osam puta mjesečno.

Tako je, recimo, do sada samac u stanu od tridesetak kvadrata plaćao 32 kune, a po novom će plaćati 80 kuna. Dvočlane obitelji u 40-ak kvadrata do sada su plaćale oko 42 kune, a po novome to će biti skoro 92 kune. Cijena za tročlanu obitelj u pedesetak kvadrata raste s pedeset kuna na 103 kune, dok bi cijena za onu četveročlanu iz šezdesetak kvadrata s pedeset kuna trebala porasti na 115 kuna.

Na godišnjoj razini to bi, primjerice, za tročlanu obitelj iz spomenute zgrade iznosilo šestotinjak kuna, što nikako nije zanemariva svota.

Iz svega je jasno da je riječ o drastičnom poskupljenju te da će najviše plaćati građani kojih je puno u malo kvadrata. Odnosno oni s najtanjim novčanicima.

Kako se došlo do iznosa fiksnog dijela računa, koji će u budućnosti biti veći nego ukupan dosadašnji račun, nikad zapravo nije točno obrazloženo. Iz Gradske uprave to su pravdali velikim ulaganjima u nabavu kontejnera, vozila, povećanim brojem odvoza plastike, papira, biootpada, glomaznog otpada, planiranom gradnjom Centra za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane…

No tu se opravdano postavlja pitanje - ako građani odvajaju otpad, zašto se sada moraju plaćati investicije u reciklažu kada Čistoća zarađuje od prodaje prikupljene sirovine? A unatoč tome Zagreb nosi titulu, prema izvještaju Europske komisije otprije koju godinu, europske prijestolnice smeća.