govor mržnje

Zakon o elektroničkim medijima dobio 'zeleno svjetlo'; Raspudić o spornom članku: Ima tendenciju hipernormiranja

02.12.2020 u 17:55

Bionic
Reading

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je većinom glasova podržao prijedlog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM), no oporbeni su članovi kritizirali propisivanje odgovornosti nakladnika za sadržaj koji generiraju korisnici.

Odbor je prijedlog ZEM-a prihvatio sa šest glasova 'za', dva 'protiv' i dva 'suzdržana'.

Predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Natalija Martinčević (Reformisti) istaknula je kako je na prijedlog Zakona o elektroničkim medijima Odbor zaprimio veliki broj mišljenja i stavova zainteresiranih dionika, no da iz epidemioloških razloga nije bilo moguće organizirati tematsku sjednicu. Martinčević je dodala i kako se sjednica ne prenosi uz “streaming” jer zahtjev Vilima Matule (Možemo!) za internetski video prijenosom sjednice nije došao pravoremeno.

Predstavljajući prijedloga ZEM-a, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da se novi zakon jednim dijelom usklađuje s europskom direktivom, a drugim dijelom modernizira i pojednostavljuje.

Više članova odbora u raspravi je kritiziralo članak 93. kojim je propisana odgovornost nakladnika za cjelokupni sadržaj, pa i onaj koji generiraju korisnici.

Nino Raspudić (Most) istaknuo je da zakon "kroz taj članak, ali i u svom općem duhu, ima tendenciju hipernormiranja ljudskih odnosa".

Matula je pak poručio da temeljni cilj tog zakona nije zaustavljanje govora mržnje, a smatra i da bi zakonski prijedlog trebalo u potpunosti odbaciti i pristupiti izradi novoga zakona, u čijem bi procesu trebalo uključiti predstavnike struke, akademske zajednice i neprofitnih medija, koji su istupili radne grupe koja je radila na ovom zakonu.

HDZ-ov Mario Kapulica smatra da se zakonskim prijedlogom nikako ne ograničava sloboda govora, već se radi o nastojanju sprječavanja govora mržnje i ograničavanja promoviranja netrpeljivosti, rasizma, ksenofobije i segregacije.

“Za govor mržnje jedan je od važnih poticaja za vršenje nasilja i nanošenje zla pojedincima ili skupinama ljudi. Zbog toga su u društvu nužna ograničenja kako bi se zaštitile temeljna prava i slobode drugih”, kazao je Kapulica.

Ministrica Obuljen Koržinek ustvrdila je da se člankom 93. govori o odgovornosti nakladnika za moguća teška kaznena djela koja kroz sadržaj generiraju korisnici. “Dakle, ne za vrijeđanje i bonton, nego za promicanje dječje pornografije, rasizma, ksenofobije, pozivanje na mržnju i terorizam”, kazala je dodavši da je odgovornost medijskog nakladnika za sadržaj korisnika postoji i sada.

Odbor je utvrdio i tekst javnog poziva za izbor sedam članova Programskog vijeća HRT-a, a prihvaćen je prijedlog Zvane Brumnića (SDP) da se u pozivu ne definira način na koji će članovima Vijeća biti određeno trajanje mandata.

Odbor je prihvatio i prijedlog da se rasprava o prijedlogu Zakonu o autorskim pravima i srodnim pravima, zbog epidemiološke preporuke o skraćenom održavanju fizičkih sastanaka, održi na sljedećoj sjednici.