Kada se američki Konstitucionalni konvent sastao 1787. godine, delegati su imali mnogo posla te se na kraju nisu stigli dogovoriti točno o tome na koji dan se inače trebaju održavati izbori u SAD-u. Tako je saveznim državama prepušteno da same odrede datum održavanja federalnih izbora, što je rezultiralo s nekoliko desetljeća popriličnog kaosa – izbori su se održavali na različite dane u različitim saveznim državama!

Red je uveden tek 1845. godine, kada je u Kongresu izglasano da se izbori na saveznom nivou održavaju utorkom, što je imalo smisla u toj eri kada je većina stanovništva SAD-a živjela u ruralnim krajevima. Nedjelja se smatrala svetim danom odmora, a ponedjeljak je otpao jer se tada na izbore putovalo kočijama, pa bi mnogi morali krenuti u nedjelju da stignu do izbornog mjesta. Srijedom je većinom bio tržišni dan, te su se tadašnji kongresnici usuglasili oko utorka.

Za 19. stoljeće to je bila ispravna odluka, a i tada su se izbori u Americi pretvarali u veliki paradni dan: cijele obitelji bi s farmi dolazile na kočijama, svi su se odijevali svečano, nakon glasanja se družilo i pjevalo. No, za izbore u 21. stoljeću utorak kao izborni dan je potpuno promašena odluka jer je to radni dan, jer se više do izbornog mjesta ne dolazi kočijom, a i većina ostalih svjetskih demokracija uvidjela je da je izbore najbolje održavati vikendom.

Politolozi i aktivisti ističu da je glasanje utorkom jedan od razloga zbog čega je izlaznost na predsjedničkim izborima kronično niska jer istraživanja pokazuju da je svaki četvrti Amerikanac utorkom previše zauzet da bi uopće stigao do glasačkog mjesta.