Registar javne nabave od 2009. godine do danas, koji je sa suradnicima iz udruge Vjetrenjača napravio Marko Rakar, uključuje gotovo 50 tisuća nabava u vrijednosti od 80 milijardi kuna koje su u protekle dvije godine raspisivale državne tvrtke i institucije
U prva dva dana stranice je posjetilo 40.000 ljudi, a Rakar misli da će do kraja tjedna zabilježiti 150.000 ulazaka. Što će se s tim Registrom događati u budućnosti, ovisit će, kaže, ponajprije o donacijama građana i njihovoj zainteresiranosti za projekt.
'Danas imamo više od 400 posjeta u minuti, ali vjerujem da će broj rasti kao što je rastao danas u odnosu na jučer. Vjerujem da bi do kraja tjedana brojka mogla biti veća od 150.000. U dva dana, s tim da se tek u nedjelju saznalo za ovaj projekt, naše stranice posjetilo je 40.000 ljudi. Što se tiče budućnosti, ona prije svega ovisi o donacijama građana. Vjetrenjača će i dalje pratiti javne nabave i to objavljivati, a koliko dugo, ovisi o donacijama. Radimo još na nekim projektima i njih treba prezentirati javnosti, jer nije javna nabava jedina kritična točka u državi.
Ako država i njezina tijela pokažu interes za ovakav alat, eksperti i stručnjaci iz Vjetrenjače im stoje na raspolaganju. Bilo bi logično da je država i prije nas imala nešto slično, ali očito nije imala želju i interes pokrenuti', ističe Rakar.
Đorđe Gardašević, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra da je Vjetrenjačin alat država trebala imati odavno, ali isto tako drži da je to ne sprečava da ga napravi sada.
'Rakarov je projekt prije svega velik iskorak u radu civilnog društva. Napravio je nešto što su trebale napraviti državne institucije odavno. Odnosno, one su to napravile na inertan i teško pretraživ način. Sve je prikupljeno na legalan način i pokazatelj je kako nešto kad se hoće da se onda to može i napraviti. Sada državna tijela ne mogu reći kako je to komplicirano i skupo, jer radi se o relativno jeftinu alatu i njegovo pokretanje državi bi bila samo kap u moru novca koji troši', mišljenja je Gardašević.
Činjenicu da se objavljivanje Registra poklopilo s finišem izborne kampanje Kardašević ne smatra nečim spornim.
'Ne gledam na to kao nešto što se pojavilo u izbornoj kampanji, jer mene kao građanina kontinuirano zanima tko i pod kakvim uvjetima dobiva poslove s državom, javnim tvrtkama i u konačnici kamo i zašto ide naš novac', naglašava Gardašević.
Njegovo mišljenje djelomično dijeli i profesor s Fakulteta političkih znanosti Bert Šale koji dodaje da objave Registra neće bitno utjecati na izbore.
'Građani su se već odlučili za koga će glasovati i objava Registra neće bitno utjecati na to. U ocjene zašto je to sada izišlo, ne bih se upuštao. Naravno da HDZ to uvijek može prikazati kao udar na sebe, ali mislim da bi se trebao fokusirati na činjenice. I ako njih ima pogrešnih, onda će ih i demantirati', objašnjava Šale.
Za Vjetrenjačin projekt ima samo riječi hvale i naglašava da država sama to nije napravila jer su više razine slale poruku da se to ne radi, a niže su bile inertne i nesposobne.
'Registar je sjajan primjer toga kako civilne udruge i organizacije mogu doprinijeti u razvoju demokratskih i političkih procesa. Ono što je ključno u ovoj priči jest zašto država sama nije napravila takav alat kako bi se lakše mogla pratiti javna nabava i odljev novca poreznih obveznika.
Očito je da u javnoj nabavi ima mnogo nelogičnosti koje je Vjetrenjača svojim registrom razotkrila. Zašto to država nije napravila, teško je precizno reći, ali sasvim sigurno je to da je tu bilo inertnosti, nezainteresiranosti i nesposobnosti na nižim razinama.
No oni koji su bili na višim razinama, poput bivšeg premijera koji se sada nalazi na optuženičkoj klupi, svojim načinom rada slali su poruku podređenima da put odljeva javnog novca ne treba biti transparentan.
Nova vlast, koja god bila, treba iskoristiti dobra iskustva civilnog društva i Rakarov projekt treba nadograditi i iskoristiti i da priča oko javne nabave u konačnici bude maksimalno transparentna i lako dostupna svima', zaključio je Šale.