U aktualnim raspravama o mogućim uštedama u sferi državne i javne potrošnje često se spominje usitnjenost jedinica lokalne uprave (veliki broj općina i županija, nediferenciranje malih, srednjih i velikih gradova ...) i potreba da se napravi radikalna teritorijalna reorganizacija lokalne uprave, koja bi trebala rezultirati njenim jeftinijim, ali i stručnijim i efikasnijim funkcioniranjem. Moglo bi se reći da postoji visoki stupanj suglasnosti oko ocjene lošeg stanja u lokalnoj upravi i to već duže vrijeme, a da, s druge strane, nema političke volje kod vladajućih stranaka da se pripremi i brzo realizira novi model.

Prije nekoliko dana predsjednik HSS-a Josip Friščić javno se usprotivio toj ideji, odgovarajući na pitanje ne bi li reformu lokalne uprave trebalo uključiti u program mjera koje bi mogle pripomoći racionalizaciji i smanjenju državne potrošnje.

Postavlja se pitanje zašto se Josip Friščić suprotstavio teritorijalnom preustroju lokalne uprave. Razlog je u tome što on pretpostavlja uskostranačke interese svoje stranke općedruštvenim interesima. Naime, treba znati da su glavnina biračkog tijela HSS-a poljoprivrednici i ostalo seljačko stanovništvo, tako da ta stranka ima svoje načelnike ili većinu vijećnika u općinskim vijećima u preko stotinu općina.

Okrupnjavanje općina tako da u njihovom sastavu budu manji i srednji gradovi dovelo bi do toga da bi HSS u daleko manje novoformiranih općina mogao imati svog načelnika ili gradonačelnika. Isto tako, vrlo teško bi mogao imati apsolutnu, pa čak i relativnu većinu u općinskim ili gradskim vijećima.

Razumljivo je da bi teritorijalnim preustrojem lokalne uprave i samouprave nekoliko stotina članova HSS-a ili njegovih pristaša, koji aktualno obnašaju vodeće političke funkcije (načelnici i donačelnici, gradonačelnici i dogradonačelnici manjih gradova) ili su zaposleni u administraciji tih jedinica lokalne uprave, ostalo bez posla. Također bi izgubili određenu količinu političke i ekonomske moći koju su do sada imali obavljajući spomenute funkcije.

Iz sličnih razloga ni HDZ nije bio sklon pristupiti reformi lokalne uprave. I on ima veću podršku birača u ruralnim područjima i manjim i srednjim gradovima. Budući je posljednjih pet i pol godina HDZ bio glavni čimbenik vlasti, na njemu leži i najveća odgovornost što se na tome planu nije ništa učinilo.

U aktualnim pregovorima oko trećeg rebalansa državnog proračuna navodno su predstavnici sindikata i poslodavaca ultimativno zahtijevali od Vlade da se u vrlo kratkom roku (kroz godinu dana) pripremi model teritorijalnog preustroja lokalne uprave koji će polaziti od značajnog smanjenja broja općina, gradova i županija. Pri tome posebno treba različito regulirati nadležnosti malih, srednjih i velikih gradova, što do sada nije bio slučaj.

Načelno govoreći, program izlaska hrvatskog društva iz duboke gospodarske i sveopće krize bit će moguć ako se političke stranke i druge interesne skupine naprosto prisile da odstupe od obrane svojih parcijalnih interesa i privilegija. Jer upravo je to i jedan od glavnih razloga zbog kojih su hrvatsko društvo i država do sada loše i neučinkovito funkcionirali.