Naime, u medijima u posljednje vrijeme često spominjani model reforme lokalne i regionalne samouprave koji je u Kraljevini Danskoj napravljen od 2002. do 2007., kako napominje profesor Koprić, dobar je primjer zbog svog sadržaja, jer su značajno reducirali broj temeljnih i regionalnih jedinica i načina kako je reforma provedena jer se 'nije lomilo preko koljena'.

'Kraljevina Danska, koja je po broju stanovnika i veličini usporediva s Hrvatskom, sada ima pet regija i manje od stotinu općina. U prosjeku njihovi gradovi i općine imaju 55 tisuća stanovnika, a kod nas je prosjek sedam tisuća. Također, danske regije s oko milijun stanovnika, u razini su europske statističke preporuke od 800 tisuća', tumači prof. dr. sc. Koprić.

Iako europska poruka 'ukinite županije i uštedite silne novce' medijski zvuči jako dobro, ovaj naš ugledni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističe da se kroz medije gaje nerealna očekivanja da bi se županije mogle ukinuti preko noći. To ne bi bilo dobro jer, napominje Koprić, ostaje pitanje tko bi onda obavljao funkcije koje sada županije obavljaju za velik dio gradova i općina

Četiri regije, metropolitska federacija i mini regije

'Kod nas bi se reformom prvo trebalo sadašnjih 20 županija svesti na pet regija, odnosno četiri regije i metropolitsku federaciju oko grada Zagreba, a u drugom koraku smanjiti broj jedinica lokalne samouprave na najviše 120', predlaže profesor Koprić te ističe da je način na koji su Danci do tog došli u nas teško ostvariv, jer osim što su imali petogodišnje razdoblje za provedbu reforme, u Danskoj su imali i politički konsenzus odnosno dogovor najjačih stranaka pa zaključuje kako 'kod nas nedostaje tih osnovnih pretpostavki'.

'U Danskoj su od svojih jedinica lokalne samouprave prvo tražili da se sami udruže u veće. Imali su dosta dug period, dakle, nije se lomilo preko koljena, nije išlo preko noći. Naravno, bilo je i onih koji su se protivili reformi, ali je postojao dogovor relevantnih političkih stranaka. Mi imamo tri saveza jedinica lokalne samouprave, od kojih se Udruga općina i Zajednica županija protive reformi, a Udruga gradova samo je formalno 'za'. Nadalje, za reformu su samo manje političke stranke, a i to je upitno jesu li doista za reformu ili se radi o demagogiji kojom prikupljaju političke bodove. Naše su najveće stranke SDP i HDZ protiv reforme i, kako mi je jednom prilikom rečeno, to je jedino u čemu se slažu. Ne možemo doći do danskog modela osim nasilno, a i pretežito je mišljenje da se zakonom propiše i prelomi preko koljena', objašnjava profesor Koprić.

Uvjeren je, kaže, da bi puno bolje bilo da imamo 120 urbanih centara oko kojih bi trebalo izgraditi nove jedinice lokalne samouprave, a ruralne sredine neka se dogovore s kojim bi od tih urbanih centara išle. Ovo što sada imamo sa 555 jedinica lokalne samouprave neodrživo je, pogotovo što mnoge osnovne jedinice (općine) osnivaju i svoja komunalna poduzeća s tri čovjeka!

Što s Istrom?

Na pitanje kako riješiti pitanje Istre, u kojoj postoji konsenzus političkih stranaka da Istra treba ostati samostalna regija, profesor Koprić kaže da se i s Istrom dosta medijski manipulira budući da ona može zadržati autonomiju kao mini regija, što je moguće napraviti ne samo za Istru, jer slična je situacija i s dubrovačkim područjem.

'Tu je i pitanje područja Zadra, koji je u crkvenoj organizaciji izdvojen odnosno direktno povezan s Vatikanom, zatim Međimurja, Baranje i Zapadne Slavonije, jer je Hrvatska bogata specifičnostima. Mogli bismo imati pet osnovnih regija, a da unutar njih par područja zadrži samostalnost kao mini regije. Smisao regija nije da budu ovo što su sada županije. Kroz regije bi trebalo decentralizirati javne službe, trebalo bi doći do podjele poslova tako da obavljaju ono što se sada obavlja preko ministarstava u Zagrebu, a ovo što obavljaju županije da preuzmu lokalne jedinice.

Sada imamo nakaradnu situaciju koja je i po Ustavu upitna. Svega 33 grada u RH obavljaju poslove koje po zakonu i trebaju obavljati, a ostali gradovi prepuštaju ih Županiji, isto tako i sve općine. Zato preko noći ne možemo ukinuti županije jer bismo, kratkoročno, imali velik problem', zaključuje profesor Koprić.