Neki stručnjaci stoga smatraju da je sazrelo vrijeme da se načini anketiranja moderniziraju te da se nadopune matematičkim modelima koji su se na ovim izborima pokazali preciznijima. Ova kombinacija posljednjih desetak godina postaje sve popularnija metoda predviđanja rezultata izbora u svijetu jer je poznavanje stvarnog stanja u biračkom tijelu vrlo važno za oblikovanje i vođenje kampanje.

Prisjetimo se, u prvom krugu procjene Ipsos Pulsa i Promocije plus davale su Ivi Josipoviću veliku prednost od nekih 12 posto u odnosu na Kolindu Grabar Kitarović.

Kao što znamo, stvarnost je bila bitno drugačija - Josipović je u prvom krugu osvojio 38,46 posto glasova, a Grabar-Kitarović 37,22, odnosno samo 22 tisuće glasova manje. U drugom krugu Josipović je izgubio i tu malu prednost.

Objektivna matematika

Zanimljivo je da je matematički model koji je napravio Institut sinergije znanosti i društva bio precizniji, iako nije uzimao u obzir ankete, već samo rezultate ranijih izbora i socioekonomske podatke. ISDZ je na temelju njega još prije prvog kruga najavio najneizvjesnije predsjedničke izbore i tek malu prednost Josipovića.

Glavni autor modela, fizičar dr. sc. Dejan Vinković, za tportal je rekao da sa zadovoljstvom može konstatirati da su u drugom krugu promašili rezultat za samo tri posto.

'Agencije za drugi krug nisu ni objavile svoja istraživanja, dok smo mi predviđali da bi Josipović mogao dobiti 52,9% glasova. U stvarnosti je dobio 49,95%, što je inače uobičajena statistička greška istraživanja', rekao je Vinković.

U čemu je tajna uspjeha matematičkog modela?

Rasprave o pouzdanosti ispitivanja javnog mnijenja nisu nova stvar. Neki stručnjaci smatraju da bi ova nepreciznost mogla biti posljedica činjenice da su konzervativni glasači suzdržaniji kada trebaju otkriti za koga će glasati. Postoje i tumačenja prema kojima određenim kandidatima više odgovara veća izlaznost, a drugima manja itd.

Vinković kaže da se posljednjih godina u svijetu sve češće postavlja pitanje koliko uopće mogu biti pouzdane telefonske ankete, budući da je trend da ljudi otkazuju fiksne linije, a na temelju mobilnih je teško napraviti kvalitetan uzorak jer nije moguće znati tko pripada kojoj društvenoj kategoriji, gdje živi, u gradu ili na selu i sl.

'U SAD-u je to veliki problem. Kod nas još nije toliko. No pokazalo se nešto drugo - da posljednje ankete nisu mogle tako brzo reagirati koliko se brzo razvijao trend Sinčića. Postavlja se pitanje mogu li se napraviti neke druge ankete koje bi reagirale brže. U svijetu se zato javljaju kombinacije online anketiranja i numeričkih modela koje bi mogle pratiti brže promjene. Drugi problem ovih izbora bila je velika neizvjesnost u kojoj je uobičajena greška anketiranja bila veća od razlike u rezultatima. Ipak, to ne znači da ankete kao oruđe možemo izbaciti. Ispitivanja javnog mijenja trebaju ostati glavni alat bez kojeg se kampanje ne mogu raditi, a matematički modeli bi mogli postati njihova nadopuna', rekao je Vinković.

Sve više stručnjaka u svijetu smatra da bi modeli za predviđanje rezultata trebali baratati s većim brojem te sa pouzdanijim izvorima informacija kao što su primjerice rezultati ranijih izbora, sturuktura biračkog tijela po gradovima i općinama, brojnost birača koji su skloni mijenjanju strana, korelacije obrazovanja i socioekenomskog statusa s izborom glasača itd. U tom smislu matematički modeli posljednjih godina dobivaju sve veću popularnost.

'Numerički modeli daju osnovne gabarite jer uzimaju u obzir biračko tijelo s kojim se računa, socioekonomske uvjete i rezultate ranijih izbora, dok telefonske i internetske ankete nakon toga fino podešavaju rezultate. Moderne kampanje koriste kombinacije obaju tehnika. Iskusni voditelji kampanja, čak i ako ne rade neki numerički model, mogu razviti dobre prediktivne mehanizme jer jako dobro poznaju svoje biračko tijelo i kako se ono ponaša u kampanjama. No numerički modeli to iskustvo pretvaraju u matematičke modele. Krajem prošlog desetljeća Amerikanac Nat Silver koji se inače bavio statistikama u sportu jako je dobro predvidio rezultate predsjedničkih izbora kombinirajući ankete i njihovu povijesnu točnost. U područjima koja ankete nisu pokrivale, radio je statistička predviđanja kako bi biračko tijelo trebalo reagirati. Kombinacijom različitih anketa i statistika s ranijih izbora uspio je vrlo precizno predvidjeti rezultate izbora u svim saveznim državama. Mi smo htjeli vidjeti može li se čak i bez skupih anketa, samo na temelju prijašnjih rezultata izbora i socioekonomskih podataka, doći blizu konačnih rezultata. Eksperiment je odlično uspio! Zamislite samo kolika bi se preciznost dobila da se to još kombiniralo s nekim anketama, kako klasičnim, telefonskim, tako i onima online. Takva kombinacija mogla bi postati vrlo koristan alat za vođenje kampanja. Mi smo ovim eksperimentom također javnosti htjeli pokazali da se odnosi snaga u našem biračkom tijelu vrlo sporo mijenjaju. U Hrvatskoj ima vrlo malo birača koji mijenjaju strane, koji se od izbora do izbora prelijevaju. Stoga se izborne kampanje uglavnom svode na to da se mobiliziraju tradicionalni birači. Josipovićeva kampanja koja ima dobru logistiku u velikim gradovima, nije smjela dozvoliti da on u odnosu na prošle izbore u Zagrebu izgubi preko 50.000 glasova. Slično vrijedi i za druge velike gradove u kojima je Josipović pao u odnosu na 2009.', objasnio je Vinković.

365462,361785,365491,365438