hrabrost ili realnost?

Zašto je Slovenija priznala Palestinu, a Hrvatska ne? 'Da i vi imate lijevu vladu...'

06.06.2024 u 14:45

Bionic
Reading

Slovenija je u utorak navečer priznala Palestinu kao neovisnu državu i tako se pridružila malom krugu europskih država koje su se odlučile na taj potez. Iako neki smatraju da se slovenski premijer Robert Golob odlučio na taj korak da bi si populistički podignuo rejting, politolog dr. Alem Maksuti ne slaže se s tim mišljenjem

Do izglasavanja odluke u slovenskom parlamentu došlo je nakon što je slovenska vlada prošli tjedan odlučila slijediti Španjolsku, Irsku i Norvešku te priznati Palestinu kao nezavisnu i suverenu državu, u sklopu nastojanja da se zaustavi izraelska ofenziva u Pojasu Gaze.

Politolog Maksuti za tportal je kazao da se Slovenija trenutno nalazi duboko u izbornoj kampanji - kao i u Hrvatskoj, europski izbori čekaju ih u nedjelju.

'Što se tiče Goloba i njegove stranke Pokret sloboda, oni su već izabrali tri referenduma o eutanaziji, legalizaciji marihuane i o preferencijskom glasanju na listama te oko toga grade cijelu kampanju za europske izbore, a priznanje Palestine je posljedica dvaju faktora - jedan je ovo što se trenutno događa u Gazi. Javno mnijenje u Sloveniji velikim dijelom podržava priznanje Palestine i uvođenje sankcija Izraelu. Drugi faktor je taj da se unutar koalicije nalazi stranka Ljevica, koja je već 10 godina u parlamentu i kojoj je jedna od glavnih točaka programa priznanje Palestine. Smatram da su ova dva faktora dovela do toga da se priznanje dogodi u ovom trenutku, što je koincidiralo s time da se sada ide na izbore i da je kontekst javnog mnijenja pozitivan', secirao je situaciju u Sloveniji oko priznanja Palestine naš sugovornik.

Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
  • Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
  • Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
  • Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
  • Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
  • Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba
    +33
Hamas: U izraelskom napadu na školu poginulo 40 osoba Izvor: Profimedia / Autor: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Ne smatra da se radi o nekakvoj kalkulaciji, nego o činjenici da u Sloveniji imaju takvu vladu koja se zalaže za te ciljeve.

'Smatram da je u osnovi razlika u tome, a da u Hrvatskoj imate nekakvu lijevu, socijaldemokratsku vladu, i ona bi se odvažila na taj korak jer je za izglasavanje odluke potreba tek relativna većina u parlamentu. Da slučajno u vladi Slovenije imamo Janeza Janšu, ne bi došlo do toga priznanja jer se i tako i tako tome službeno protivi', jasno je poentirao zašto je uopće došlo do priznanja Palestine u susjednoj zemlji. Istina je da je, recimo, saborski zastupnik stranke Možemo! i nositelj liste za europske izbore Gordan Bosanac u kampanji zatražio od Vlade da Hrvatska prizna Palestinu te ju pozvao da prestane s 'neljudskom pasivnošću' pa je moguće da su u vlasti da bi pokušali i ostvariti naum.

Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše zatražila je da se održi referendum o priznanju Palestine, smatrajući da je ta vladina odluka već nanijela dugoročnu štetu Sloveniji jer 'podržavaju terorističku organizaciju Hamas'.

Maksuti je pojasnio da je Janša zatražio savjetodavni referendum, što znači da nije obvezujući, a ključna je većina od 52 glasa u parlamentu s 90 mjesta na izvanrednoj sjednici u utorak izglasala odluku.

'Stvar je već prošla'

Postoji mogućnost, kaže, ako se vlast promijeni u sljedećih pet, 10, 15 godina, da neka nova većina unutar parlamenta krene u reviziju, ali prema politologovom mišljenju, mala je mogućnost da bi se to moglo dogoditi jer se Slovenija poziva na nasljeđe bivše federalne države koja je 1988. godine priznala Palestinu.

'Većinsko javno mnijenje naklonjeno je tome da se ta država prizna, da se okonča taj sukob i da se na osnovi dogovora zaraćenih snaga nađe kompromis oko dvije države, što je i službena politika Europske unije', istaknuo je Maksuti te dodao da taj paket država koje su priznale Palestinu, a posebno se to odnosi na Španjolsku, sada nekako otvora koridor za traženje koalicije i na europskoj razini onih država, odnosno vlada i parlamentarnih grupa koje podržavaju priznanje palestinske države.

Međutim u Europi je ipak u manjini taj pokret koji se zalaže za priznanje Palestine te tim zemljama predstoji žestoka bitka da uvjere druge da im se pridruže. Zbog toga bi odluka o priznanju Palestine mogla negativno utjecati na položaj Slovenije unutar Europske unije. Tek su Norveška, Irska i Španjolska među onima koji su priznali Palestinu, s time da Norveška nije članica EU-a.

Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
  • Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
  • Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
  • Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
  • Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
  • Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta
    +4
Podizanje palestinske zastave ispred slovenskog parlamenta Izvor: Profimedia / Autor: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Europa ide udesno

Maksuti kaže da će ovi europski izbori na rezultatskoj razini pokazati da je Europa izrazito konzervativno usmjerena.

'Ranije sam u jednom tekstu predvidio da će doći do promjena u okviru zastupničkih skupina u Europskom parlamentu. Smatram da je Europska pučka stranka postala preširok okvir za određene stranke, čak i za Janšin SDS, koji se sve više okreće Višegradskoj grupi, Orbanovoj politici i nekim konzervativnim vrijednostima koje će cijelu Europu povući udesno i to je takoreći neka simbioza, kohabitacija s politikom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, za kojeg pak nije izvjesno da će dobiti sljedeće izbore', naveo je Maksuti te se slaže s mišljenjem da će zbog takve odluke Slovenija ostati u manjini u Europskoj uniji i da će se to jako dobro manifestirati u budućnosti, ali stava je da koalicija i vlada premijera Roberta Goloba nemaju nikakvih kalkulacija, nego se vode nekakvim civilizacijskim okvirima i vrijednostima koje zagovaraju, a to je definitivno u ovom trenutku priznanje Palestine i kraj rata u Gazi.

Što to konkretno znači da će se otvoriti veleposlanstva? Naš sugovornik je kazao da je palestinski predstavnik već bio primljen kod predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, a koja također podržava nezavisnost Palestine, i svakako računa na to da će se ići u smjeru uspostave bilateralnih odnosa s tom državom i podrške narodu u Gazi, što je sada ključno.

'Ne isključujem mogućnost da se opet unutar Europske unije uspostavi neka koalicija oko mogućih sankcija Izraelu. Mislim da se može ići u tom smjeru da se podrži Palestina i da se naprave nekakvi bilateralni ugovori kao i da se unutar slovenskog nestalnog članstva u Vijeću sigurnosti pomaže u implementaciji tog priznanja, a koje je trenutno samo na papiru', kazao je Maksuti.

U Hrvatskoj se nekako javnim prostorom proširio i narativ da je Slovenija iskazala političku hrabrost zbog odluke o priznanju Palestine jer time ne ide niz vjetar. Maksuti smatra da je stvar vrlo jednostavna te da se hrabrost veže uz većinu u parlamentu.

'Pored toga, to je izraz nekakvog civilizacijskog i moralnog skupa vrijednosti. Mislim da je odluka itekako utemeljena na nekim racionalnim kriterijima, tako da imaju mogućnost to napraviti. U prošlosti su neke druge stranke isto imale mogućnost za to, ali nisu. Sada se sve poklopilo. Uvelike je triger taj sukob u Gazi koji trenutno traje, ono što se događa pred očima cijelog svijeta utjecalo je na javno mnijenje u Sloveniji', zaključio je Maksuti.