JAVNI POZIV HND-A

Zašto Mikulić minira raspravu o prodaji Novog lista?

09.06.2016 u 20:50

Bionic
Reading

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozvalo je u četvrtak predsjednika saborskog Odbora za medije, Andriju Mikulića da kaže koji je razlog ignoriranja njegovog zahtjeva za raspravom o sumnjivoj prodaji Novog lista, koji je HND uputio prije više od dva mjeseca. Na dnevnom redu za petak, 10. lipnja, zakazane sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, prve nakon što je HND poslao zahtjev, nema najave rasprave o prodaji riječkih dnevnih novina, navodi se u priopćenju HND-a

Podsjećaju kako je 3. travnja ove godine HND javno pozvao nadležna državna tijela da provjere netransparentnu prodaju Novog lista, a dva dana kasnije, 5. travnja, poslao taj zahtjev i izravno na adrese nadležnih državnih tijela.

Predsjednik Odbora, Andrija Mikulić, nedvojbeno je primio zahtjev HND-a za raspravu o prodaji Novog lista, a isti mu je dopis HND-a proslijedio i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. O tome imamo i službene potvrde, ističu u HND-u.Stoga očekuju od Mikulića da javno obrazloži razlog ignoriranja zahtjeva da Odbor raspravlja o sumnjivoj prodaji Novog lista.

U pismu predsjedniku saborskog Mikuliću, predsjednik HND-a Saša Leković navodi kako u vlasničku strukturu Novog lista ulazi jedan inozemni financijski fond, odnosno jedna medijska grupacija iza koje stoji taj fond, zbog čega je važna transparentnst cijelog postupka. Podsjeća kako Zakon o medijima zahtijeva da dionice nakladnika koji obavlja djelatnost javnog informiranja moraju glasiti na ime, zabranjuje prikrivanje strukture nakladnika ili vlasništva stjecatelja dionica ii udjela u pravnoj osobi nakladnika bilo kojim pravnim poslom, proglašavajući sve pravne poslove kojima se prikriva vlasnička struktura nakladnika ili vlasništvo stjecatelja dionica ili udjela u nakladniku ništetnima.

Te odredbe o ograničenju vlasništva primjenjuju se i na strane pravne i fizičke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište. Ovo je osobito važno jer se već tjednima u medijima pojavljuju informacije o hrvatskim akterima ovog preuzimanja, koji se skrivaju iza inozemnog fonda, kao i skrivenim političkim i stranačkim interesima pri preuzimanju Novoga lista, što nitko nije pokušao uvjerljivo demantirati, ističe Leković.

Bez točnih i potpunih podataka o vlasniku/vlasnicima nije moguće provesti niti postupak ispitivanja dopuštenosti eventualne koncentracije nakladnika (radi se o zaštiti tržišnog natjecanja i zabrani stjecanja tržišnog udjela većeg od 40 posto općeinformativnih dnevnika ili tjednika). Sprječavanje nedopuštene koncentracije temeljna je pretpostavka postojanja i opstanka pluralizma medijskih grupa, što je jedna od iznimno bitnih sastavnica slobodnog javnog komuniciranja, naglašava predsjednik HND-a Leković.

Podsjeća kada je prije nekoliko godina isti financijski fond, odnosno njegova medijska tvrtka, pokušao kupiti najvažniji slovenski dnevni list, susjedna država to je preuzimanje spriječila okarakteriziravši ga kao neprijateljsko.

'Hrvatska je već treću godinu članica Europske unije, a u ovom slučaju riječ je o sudbini najstarijeg hrvatskog dnevnog lista, koji zasigurno predstavlja nacionalno kulturno dobro i koji svoje sjedište ima u budućoj europskoj prijestolnici kulture. Država mora zaštiti medije od netransparentnog vlasništva i skrivenih vlasnika, jer time štiti javni interes', navodi Leković u pismu Mikuliću.

Poziva nadležna državna tijela da posvete pažnju transparentnosti vlasništva nad medijima, pogotovo tiskanih, naglašava Leković. Tvrdi kako se prodaja Novog lista odvija netransparentno, ispod stola i s fiktivnim vlasnicima.

Pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu još od prošle godine traje sudski spor u čijem je središtu ortački ugovor između bivšeg i novog vlasnika EPH, što ukazuje da ortački ugovori o vlasništvu nad medijima nipošto nisu stvar prošlosti već dio hrvatske medijske stvarnosti, navodi predsjednik HND-a. Dodaje kako mediji čiji su vlasnici skriveni iza investicijskih fondova ili ortačkih ugovora, sve manje služe građanima i demokraciji, a sve više postaju poluga u rukama nevidljivih, ali moćnih vlasnika.