Postoji nekoliko razloga zašto visokoobrazovani ljudi ne mogu pronaći posao ni u Hrvatskoj ni u zemljama Europske unije.

'Osobe ne mogu dobiti posao jer kao prvo nemaju neka znanja koja se traže u Europskoj uniji. To je prije svega poznavanje jezika. Vidimo da mnogi kod nas znaju, primjerice engleski, ali ga se boje govoriti. S druge strane, sposobnost je predstaviti znanja koja imaš. Vidimo da Amerikanci ili stanovnici zemalja Zapadne Europe imaju ista znanja kao i mladi u Hrvatskoj, ali ih poslodavcima predstavljaju na puno bolji način od nas', smatra Toplak.

Drugačiji od ostalih

Kako bi se poboljšala konkurentnost mladih ljudi na europskom tržištu rada, otvoreno je sveučilište Alma Mater Europaea. Na njemu obrazovani ljudi stječu znanja potrebna za zapošljavanje u europskim institucijama i javnoj upravi.

'Studij je organiziran tako da su na samom početku sva predavanja na hrvatskom jeziku. Nakon nekog vremena postupno se uvodi engleski jezik, pa tako i ispiti i materijali za učenje budu na engleskom jeziku. Jedinstveni smo i po tome što studenti koji nisu u mogućnosti osobno pristupiti nekom od predavanja mogu to činiti putem videokamere uživo, jer se svako predavanje snima. Studenti snimke mogu pregledavati nekoliko puta, jer nam je jasno da kada jednom nešto pročitate to nakon nekog vremena zaboravite. Ovako se uvijek mogu prisjetiti onoga što su učili. Isto tako manje je teorije, a više praktičnog rada, a svaki student na svom prvom predavanju dobiva iPad kako bi lakše zapisivao bilješke', objašnjava dekan.

Danas uspješni poslovni ljudi

Nastava ovog studija se izvodi u Zagrebu, Mariboru i Bruxellesu, a upravo posebnosti koje on ima privukle su ljude koji su danas uspješno zaposleni u institucijama Europske unije.

'Završila sam Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Još dok sam bila na fakultetu voljela sam raditi na timskim projektima Europske unije za studentske organizacije. Tako sam stekla osnovna znanja o izradi projekata. Danas sam voditeljica projekata pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatske i studentica sveučilišta Alma Mater. Ono što me najviše potaknulo na upis na sveučilište Alma Mater Europaea jest mogućnost studiranja na daljinu. Zahvaljujući znanjima koje stječem, nekoliko sam puta već bila koordinatorica projekata iz Europskih fondova za Hrvatsku. Mislim da nakon studiranja na ovom sveučilištu studenti postanu osobe koje su mjeri svojih budućih poslodavaca', priča Jelena Kremenjaš, studentica Europskog poslovnog studija te voditeljica projekata pri Programu Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatske.

'Tijekom studiranja odlučio sam se na upisivanje tečaja Business englisha kako bih lakše savladao jezik i pronašao posao. Na sveučilištu Alma Mater imao sam mentora koji je cijelo vrijeme studija pratio moj rad i usmjeravao me. Danas smo kolege u Europskom parlamentu', objašnjava Stipe Plejić, član kabineta i savjetnik za međunarodnu trgovinu zastupnika u Europskom parlamentu.

No kada jednom odlučite raditi u Bruxellesu ili u bilo kojem drugom europskom gradu, bitno je pronaći i smještaj.

'Dolaskom konkretno u Bruxelles sami si morate osigurati smještaj, bez obzira na to što radite u nekoj od europskih institucija. Cijene stanarina u blizini centra kreću se oko 1.000 eura, dok su oni na perifernim dijelovima i upola jeftiniji. Jednako tako pomoć možete zatražiti i u klubovima Hrvata, ali vam oni ne mogu osigurati smještaj', ispričao je Plejić.

Bez straha ostvariti ciljeve

'Svaki student kojem se nakon završetka studija nudi mogućnost zaposlenja u europskim institucijama može ostvariti zavidna primanja i to od 2.345 eura kolika je plaća asistenta ili asistenta tajnika do 18.370 eura za neku vodeću poziciju', kaže Ivo Antunović, službenik za odnose s javnošću u Uredu za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu.

Prije samog posla osobe moraju proći i određenu obuku kroz stažiranje.

'Stažiranje daje mogućnost da osoba vidi kako sustav funkcionira, da sam sebe preispita želi li to, vidi li se u takvom poslu, može li u jednom danu obaviti sve ono što dobije kao radni zadatak', objašnjava Plejić.
Na posljetku, osoba sama odlučuje hoće li se i u kojoj mjeri odlučiti za dodatnu obuku i kako će krojiti svoju budućnost.

'Svatko mora gledati što želi. Ako želi otići u neku od europskih zemalja, Hrvatska tu ne može puno napraviti, ne može ga zadržavati. Jednako tako ako želi ostati u domovini nitko ga ne može natjerati da ode. Obrazovanje koje na studiju nudimo mladima daje dodatna znanja koja tijekom studiranja fakulteta nisu imali priliku usvojiti i učimo ih kako da kvalitetno apliciraju za posao u Europskoj uniji. Tako oni sami biraju što žele i izgrađuju život upravo po tim željama', zaključuje Toplak.