Dosadašnji dio prosinca bio je natprosječno topao diljem sjeverne hemisfere, čak i u sjeveroistočnom SAD-u iz kojeg su nam inače u posljednjih par godina u ovom dijelu sezone obično stizale snimke snježnih mećava epskih razmjera
U New Yorku, poznatom po oštrim zimama, meteorolozi za Badnjak najavljuju nikada ranije izmjerenih 22°C.
U Hrvatskoj, osobito na Jadranu i u gorju, ovaj će prosinac biti zabilježen kao jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, mjestimice čak i rekordno topao.
Što se to zbiva? Je li krivac za to globalno zatopljenje?
Glavni, izravni krivac za ovakvu situaciju zapravo je neuobičajeno jak polarni vrtlog koji sprječava prodor hladnog zraka u južnije krajeve.
Polarni vrtlozi su velike mase zraka koje pod utjecajem okretanja Zemlje i razlike u njezinu zagrijavanju pod utjecajem Sunca kruže nad polarnim područjima, kako sjevernim, tako i južnim. Arktički polarni vrtlog, koji se okreće sa zapada prema istoku u višim dijelovima atmosfere, u stratosferi, povremeno ulazi u interakcije s tzv. mlaznom strujom u nižim područjima, odnosno u troposferi, te utječe na vremenske prilike na srednjim geografskim širinama Zemljine sjeverne polutke.
Snaga polarnog vrtloga ovisi o razlici između temperatura u polarnim i tropskim krajevima. Što je razlika veća, vrtlog je jači. Kada je jak, on poput neke ograde zadržava ledene zračne mase u polarnim područjima čime uzrokuje razdoblja blažeg zimskog vremena u sjevernijim dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Kada sjeverni polarni vrtlog oslabi i bude poremećen interakcijom s mlaznom strujom, on počinje krivudati, odnosno meandrirati poput rijeka koje u nizinama gube nagib i brzinu, pa se stvaraju duboka izduženja koja omogućuju daleke prodore ledenog zraka prema jugu (pogledajte video dolje) i obrnuto toplog prema sjeveru. Klimatolozi se uglavnom slažu da ubrzano nestajanje leda na Arktiku i rast temperatura u polarnim područjima potiču slabljenje polarne struje, a time i jačanje ledenih prodora na jug, ponekad sve do američkog juga ili do Afričkog sjevera.
Naš atmosferski fizičar, prof. dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu kaže da će klimatske promjene pridonijeti izmjenama oba ekstrema - kako ledenim, tako i toplim.
'U prosjeku se očekuje da će polarni vrtlog zbog globalnog zatopljenja slabiti zbog smanjenja razlike između temperatura u tropskim i u polarnim krajevima. On će biti slabiji nego što je bio u prošlom stoljeću. To se može zbivati čak i bez utjecaja čovjeka, odnosno klimatskih promjena, zahvaljujući prirodnim varijabilnostima. No klimatske promjene taj će efekt dodatno pojačati. Dakle, ovakve ekskurzije u toplo i hladno bit će sve češće i sve žešće', objasnio je Grisogono.
Što nas čeka u nastavku zime?
Polarni vrtlog obično je najosjetljiviji na poremećaje kada je zima na vrhuncu, odnosno kada je razlika između temperatura u tropskim i polarnim područjima najmanja.
Judah Cohen, atmosferski znanstvenik iz tvrtke Atmospheric and Environmental Research (AER) predviđa da će se u SAD-u stoga vrijeme u siječnju naglo promijeniti.
Prema njegovom tumačenju pulsovi energije iz nižih dijelova atmosfere, odnosno iz troposfere, kroz nekoliko tjedana probit će se u višu stratosferu gdje će poremetiti i oslabiti polarni vrtlog. Rezultat će biti prodor ledenog polarnog zraka te eventualno obilne snježne mećave u sjeveroistočnim krajevima SAD-a.
Vrtlog utjecao i na tijek II. svjetskog rata
Naš klimatolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a potvrđuje da je prema dosadašnjem tijeku zime teško predviđati da će i nastavak biti vrlo blag.
'Problem dobro ilustrira jedna anegdota iz Drugog svjetskog rata. Naime jedan od najpoznatijih njemačkih predratnih meteorologa Franz Bauer u dugoročnoj je prognozi najavio blagu zimu. Na temelju pogrešne prognoze planiran je njemački napad na Moskvu, a znamo kako je on završio', rekao je Pandžić pa dodao:
'Kolege su ga upozoravali na varljivu pojavu poznatu kao bloking i meridijalnu cirkulaciju u kojoj na jednom dijelu Zemlje zrak dugo vremena struji sa sjevera prema jugu, a na drugom kraju s juga prema sjeveru. Tamo gdje struji sa sjevera prema jugu bude vrlo hladno i obratno. U Hrvatskoj trenutno imamo sasvim suprotnu situaciju – umjesto meridijalne cirkulacije imamo jaku zonalnu struju od zapada prema istoku. Stoga je vjerojatnost prodora hladnog zraka prema jugu vrlo mala. Dakle, polarni vrtlog priječi da do nas prodre hladan zrak sa sjevera pa nam već duže vrijeme s juga i zapada stalno pristiže topao zrak s vodenih površina koje su zimi toplije od kopnenih budući da se sporije hlade. Kada će se to prekinuti teško je precizno odrediti.'
