Njemačka kancelarka Angela Merkel, uz koju su se vezali brojni nesretni nadimci, opetovano odbija očitovati se o izlasku Grčke iz eurozone - ili 'Grexitu', kako se već naziva.

Umjesto da progovori, izliku za izbjegavanje teškog pitanja našla je u 'političkoj korektnosti'.

U svakom slučaju, čelnici nekih najvećih kompanija eurozone ne mogu si priuštiti takav luksuz.

Uz brigu o više od 90.000 zaposlenih i poslovnim operacijama u više od 80 zemalja, direktor Shella Peter Voser kaže da mora planirati kako će tržišta reagirati na ono što on vidi kao sve izgledniji ishod tragedije koja traje već treću godinu.

'Odradili smo svoj posao u posljednjih nekoliko mjeseci i pripremili se za takav scenarij', rekao je Voser, gostujući u CNN-ovoj emisiji 'World Business Today'.

Ulozi za jednu od najvećih svjetskih naftnih kompanija nesumnjivo su veoma visoki. No ulozi predsjednika vlada, poput Angele Merkel, još su i veći. Oko 320 milijuna ljudi svakodnevno živi s eurom i, kao što njemačka kancelarka zna, integritet zajednice ključan je za povjerenje u njezino gospodarstvo.

Zašto se europski izabrani čelnici skrivaju pred tim pitanjem? Charles Proctor, partner u odvjetničkoj firmi Edwards Wildman, koji je posljednje dvije godine proveo spekulirajući o mogućnosti izlaska Grčke iz eurozone, smatra da zna odgovor.

Postojeći zakonodavni okvir Europske unije, naime, ne nudi službenu rutu izlaska članice iz eurozone. Grčkoj je ponuđena opcija izlaska iz EU-a, ali ne i iz samog monetarnog sustava. To znači da se svi pregovori moraju voditi iza zatvorenih vrata, što dalje od vitalno znatiželjne javnosti.