Dani otvorenih vrata svečano će se otvoriti u sjedištu Hrvatske akademije u njenoj palači na Zrinjevcu govorom predsjednika HAZU-a, akademika Zvonka Kusića i koncertom maestra Oresta Shourgota na Guarnerijevoj violini King.

Za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na devet zagrebačkih adresa, kao i onih u drugim dijelovima Hrvatske, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predviđena brojna predavanja, prezentacije, izložbe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.

U atriju palače građani će moći razgledati najvredniji eksponat koji se čuva u HAZU – Bašćansku ploču - kao i repliku Škrinje svetog Šimuna, o kojima će govoriti akademik Josip Bratulić. Bašćanska ploča nalazi se u atriju palače HAZU-a od 1934. i jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika, nastao početkom 12. stoljeća. U njoj se prvi put hrvatsko ime spominje na hrvatskom jeziku (u sintagmi 'Zvonimir, kralj hrvatski'). Ploča je izrađena od bijelog vapnenca, visoka je 99,5 cm, široka 199 cm, debela od 7,5 do 9 cm i teži oko 800 kg.

U palači HAZU-a predviđena su i zanimljiva predavanja.

O tome zašto stari Hrvati nisu obolijevali od raka govorit će prof. dr. Mario Šlaus te će sa svojim suradnicama održati i radionicu'Zdravlje i rat – rekonstrukcija života naših predaka za vrijeme turskih ratova'. Na pitanje jesu li matematičke simetrije ključ postanka života odgovor će u svom predavanju dati akademik Vladimir Paar dok je dilema 'Tko je otkrio X-zrake, Röntgen ili Tesla?' tema predavanja akademika Stanka Popovića. Predavanje pod naslovom 'Kultura zidova' održat će akademik Ivan Cifrić, a na programu su i tri predavanja posvećena hrvatskim dijalektima: 'O jeziku podravske kajkavske dijalektalne književnosti' (dr. sc. Jela Maresić), 'Uspon i pad kajkavskoga književnog jezika u 19. stoljeću' (dr. sc. Bojana Schubert) te 'Frazeološko i dijalektološko ubijanje dosade' (dr. sc. Martina Bašić).

U palači HAZU-a javnosti će se predstaviti najnovija muzejsko-galerijska jedinica Akademije, Hrvatski muzej medicine i farmacije, o kojem će govoriti njegova upraviteljica Silvija Brkić Midžić. Od zanimljivosti iz interijera palače HAZU-a treba izdvojiti sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije, biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, u kojoj se čuvaju neke od njegovih osobnih stvari, među kojima njegovi štapovi i globus. Svaki posjetitelj unaprijed bi bio upozoren da, kad se Strossmayer počne 'igrati' globusom, razgovor treba privesti kraju.

Zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga u koju su se upisali mnogi istaknuti gosti, među kojima i britanska kraljica Elizabeta II, švedski kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik te nobelovci Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling. Moći će se razgledati i komadić kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali američki astronauti iz misije Apollo 15. Kraljicu Elizabetu se tijekom posjeta 1972. posebno dojmila Bašćanska ploča jer je kao kraljevska povelja stotinjak godina starija od engleske Magna charte

Saloni su najreprezentativniji prostor u palači Akademije. Najveći ukras je tapiserija nepoznatoga francuskog umjetnika pod nazivom 'Vojnički logor'. Smatra se da je raspored namještaja u salonima definirao Miroslav Krleža kao potpredsjednik Akademije. U salonu visi portret J. J. Strossmayera, rad Franza Schrotzberga, a prikazuje ga kao 35-godišnjaka, kad je postao đakovački biskup. U palači vise još dva Strossmayerova portreta iz kasnijih razdoblja života, rad Amalije de Angelis i Vlahe Bukovca

U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu palače HAZU-a građani će osim stalnog postava moći razgledati multimedijalnu izložbu 'Faust Vrančić'. Uz stručno vodstvo kroz izložbu, pripremljeni su interaktivni edukativni sadržaji i računalne igre kreirane na projektima Fausta Vrančića te projekcije dokumentarnog filma o njegovu životu i radu. Predavanje povodom 400. obljetnice Vrančićevog djela 'Machinae novae' održat će dr. sc. Marijana Borić dok će Vanja Flegar govoriti o znanosti u doba Fausta Vrančića. O Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a govorit će njegov voditelj, akademik Žarko Dadić

U Knjižnici Akademije po prvi put će se u sklopu Dana otvorenih vrata HAZU-a moći razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga sa zanimljivim multimedijskim postavom, uz stručno vodstvo dvojice Prelogovih učenika, akademika Vitomira Šunjića i akademika Mladena Žinića

Riječ je o multimedijskom postavu koji donosi najvažnije podatke o životu i djelu dvojice istaknutih hrvatskih kemičara. Izloženi su brojni dokumenti, pisma, fotografije i osobni predmeti Ružičke i Preloga, a posjetitelji mogu pogledati i dokumentarne filmove o njima. U izložbenom postavu posvećenom Ružički nalazi se i original povelje o dodjeli Nobelove nagrade 1939., jedina takva povelja koja se čuva u Hrvatskoj, dok se u Prelogovom postavu nalazi i dio njegove stručne biblioteke, namještaj iz njegove radne sobe, odijelo koje je nosio na dodjeli Nobelove nagrade 1975. te zbirka kutija šibica iz svjetskih hotela koje je skupljao tijekom svojih putovanja. Na posebnom infopultu prezentirani su i brojni detalji o postupku dodjele Nobelove nagrade, o Alfredu Nobelu te o dosadašnjim nobelovcima.

Akademkinja Anica Nazor govorit će o tiskarstvu Šimuna Kožičića Benje, dr. sc. Tino Leleković održat će predavanje na temu 'Novi pogled u središte rimske kolonije Elije Murse', dr. sc. Branka Migotti predstavit će istraživački projekt 'Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome materijalnom, društvenom i religijskom kontekstu', dr. sc. Ljubica Perinić govorit će o spomeniku rimskog boga Silvana, o Sisku u željeznom dobu i antici govorit će dr. sc. Alka Domić Kunić i dr. sc. Ivan Drnić, a predavanje o razvoju suvremenoga pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine održat će doc. dr. sc. Adriana Vincenca Padovan.

Posjetitelji će se moći upoznati i s projektom posvećenim entografu Luki Lukiću, a održat će se i predstavljanje Akademijinog časopisa Forum, edicije Dani hvarskog kazališta i Dani Miroslava Krleže te susret s članovima Društva Krčana i prijatelja otoka Krka uz predstavljanje knjiga o otoku Krku iz fonda Knjižnice.

Zaklada HAZU-a priređuje izložbu knjiga objavljenih potporom Zaklade.

U Arhivu HAZU-a moći će se razgledati izložba 'Atraktivni eksponati iz Arhiva HAZU-a' na kojoj će biti izložen Poljički statut, jedan od najstarijih i najvažnijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika s kraja 15. stoljeća pisan hrvatskom ćirilicom, Radovanova darovnica iz 1070., najstariji dokument koji se čuva u Arhivu HAZU-a, a koji potječe iz vremena kralja Petra Krešimira IV, kao i Biblija iz 14. stoljeća, spomenar Ivana Kukuljevića, dnevnik Dragutina Lermana u devet bilježnica te tri vrijedna rukopisa iz Orijentalne zbirke HAZU-a.

U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a bit će predstavljen projekt 'Bugari i Hrvati u jugoistočnoj Europi od 7. do 20. stoljeća' i projekt 'Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća'. Organizirat će se i dvije radionice, o pomoćnim povijesnim znanostima i metodologiji istraživanja za razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka te interaktivna radionica pod nazivom 'Povijesna enigmatika'

Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU-a pripremio je znanstveno-popularnu prezentaciju svoga fundusa, a Zavod za povijest i filozofiju znanosti predavanja i prezentacije o djelovanju hrvatskih fizičara 19. i 20. stoljeća (Vinko Dvořák, Stanko Hondl, Vatroslav Lopašić, Božo Metzger, Vladimir Glumac, Josip Lončar, Josip Bencelj i Vladimir Vrkljan) te o prvom snimanju gramofonskih ploča u kontinentalnoj Europi. Moći će se razgledati i ostavština Franje Markovića, filozofa, književnika, kazališnog i književnog kritičara te prvog profesora filozofije na modernom zagrebačkom Sveučilištu. Franjo Marković je prije 150 godina, 1866., napisao riječi pjesme 'U boj, u boj' koju je skladao Ivan Zajc

O problematici pomorskog prava zainteresirani će moći porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU-a, a moći će se upoznati i s projektima Zavoda za ornitologiju koji će predstaviti i svoje edukativne materijale, poput priručnika za izradu kućica za ptice i Rječnika ornitološkog nazivlja.

Prvo sjedište Akademije bilo je na Gornjem gradu, u Narodnom domu u Opatičkoj ulici, gdje se danas nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Osim razgledavanja palače, za posjetitelje je priređena izložba 'Iz ostavštineJosipa Kosora' (1879. – 1961.), o kojoj će govoriti akademik Dubravko Jelčić i dr. sc. Ivica Matičević, a povodom 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea postavit će se izložba 'Naš Shakespeare'. Tu su i izložbe 'Posteri na temu glazba i ples' te 'Muzikalije iz fonda odsjeka i raritet iz Hrvatskog glazbenog zavoda'. U Preporodnoj dvorani Škola za klasični balet predstavit će povijesne plesove, a održat će se i predavanje 'Glazba i ples na dvoru Luja XIV'. Time će se po prvi put nakon više od 150 godina u Preporodnoj dvorani ponovno zaplesati. Ona je, naime, bila sjedište ilirskog pokreta te su ilirci u njoj održavali i svoje plesne zabave.

U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU-a moći će se razgledati izložba o djelovanju Muzeja u proteklih 20 godina. U Kabinetu grafike HAZU-a postavit će se izložba radova iz grafičke mape akademske slikarice / grafičarke, dr. sc. Mirjane Vodopije, 'Pet godišnjih doba'. U Gliptoteci HAZU-a moći će se razgledati stalni postav koji sadrži sadrene odljeve antičkih skulptura, stećaka, hrvatske spomeničke plastike od 11. do 14. stoljeća te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stoljeća, kao i izložba 'Mrežnica – novi ciklus slika' akademika Borisa Bućana.

U Gliptoteci se za posjetitelje priprema besplatan antikvarijat izdanja HAZU-a te će se dijeliti knjige koje je Akademija objavila u proteklim desetljećima, što je jedinstvena prilika. Građani ne trebaju mimoići ni Priručnu knjižaru HAZU-a, u kojoj će se, uz popust od 50 posto, moći kupiti Akademijina izdanja.

Otvorena vrata HAZU-a hvale su vrijedna manifestacija koji će dugoročno dovesti do podizanja opće kulture građana o intelektualnom i povijesnom naslijeđu zemlje u kojoj žive. Da im je do takvih informacija stalo - o tome govori i tradicionalno velik odaziv.