Na 53. Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u minhenskom hotelu Bayrischer Hof prošlog je vikenda više od 500 visokih sudionika raspravljalo o koječemu, ali iskusni politički lisci nisu propustili paljbu između nizozemskog EU povjerenika, Fransa Timmermansa i poljskog ministra vanjskih poslova, Witolda Waszczykowskog. Budući da se Bruxellesu baš ne sviđa kako Varšava poštuje svoj ustav, Timmermans je iskoristio prigodu da joj u Muenchenu malo dade po prstima. Donosimo kratku razmjenu vatre, može biti poučna:

Timmermans: Poštujte svoj ustav!  Waszczykowski: Molim vas, dopustite nam da poštujemo naš vlastiti ustav, ne vašu viziju našeg ustava.  Timmermans: Da, da, a Poljska je znala povući iz europskih fondova više od 50 milijardi eura. Waszczykowski: Da, 50 milijardi otišlo je u Poljsku. A u Europsku uniju vratilo se 80 posto. Modernizirajući našu infrastrukturu koristili smo zapadnu tehnologiju, strojeve, sirovine, ljude. U čije ruke je otišao novac? Samo su njemačke firme u Poljskoj zaradile 50 milijardi eura... 

Za utjehu Poljacima, ostale su im barem ceste, nadvožnjaci, podvožnjaci, škole, vrtići i ambulante. 'Sastali smo se kratko. Izmijenili smo nekoliko rečenica, ali vrlo srdačnih i konstruktivnih rečenica'... izvijestila je naša predsjednica javnost o njezinu susretu s američkim potpredsjednikom Mikeom Panceom na spomenutom skupu. Mreža N1 ipak nije vidjela ništa od onoga što je Grabar-Kitarović opisala kao 'dogovor o daljnjoj suradnji i partnerstvu između Hrvatske i SAD'. Vidjela je samo snimku kurtoazna rukovanja s Penceom u trajanju osam sekundi. 

Što je u ovom slučaju bila 'alternativna činjenica'? Je li to predsjedničina izjava ili snimka osam sekundi rukovanja? 

Ali pustimo naše. Suočivši se u vremenu 'post istine' s poplavom alternativnih činjenica, lažnih vijesti i svekolikog zbunjivanja javnosti od strane političara, kompanija i znanstvenika, sve više nastavnika američkih osnovnih i srednjih škola drže učenicima predavanja o tome kako razlikovati istinite od izmišljenih vijesti, prave od lažnih činjenica i zašto ih je važno razlikovati, izvještava Associated Press. 

Takva vrst poduke, citira AP pedagoge, najmlađima će pomoći da sa zrnom soli uzmu vijest tipa 'Papa podupire Trumpa' ili o tome da Bijela kuća ima 'razne veze' s kontroverznim novinarom i sada već bivšim urednikom desnog portala Breitbart, Milom Yiannopoulosom, poznatom po izjavi da odrastao čovjek može imati odnos s 13-godišnjom seksualno zrelom osobom. 

Nastavi li američki novi predsjednik gomilati 'alternativne činjenice' i obmanjujuće tvrdnje, takvom brzinom kao u prvih mjesec dana vlasti, takva vrst edukacije dobro će im doći. Naime,Washington Post ih je pobrojao 133 ili četiri dnevno.

U Kaliforniji predlažu i zakon o obveznom uvođenju u kurikulum lekcija o razlikovanju istinitih od lažnih vijesti i prepoznavanju vjerodostojnih izvora za učenike od 7. osnovne do zadnjeg razreda srednje škole. 

'Najveći izazov u učenju o postojanju lažnih informacija na mrežama jeste uvjeriti djecu da na mrežama doista postoje lažne informacije, - citira AP nastavnika iz Sjeverne Karoline, Billa Ferritera. 'Ukoliko se s učenicima ne počne ozbiljno razgovarati o tim stvarima, mladi će ili vjerovati svemu, ili će prestati vjerovati svima. Prestanu li svi vjerovati svima, onima na vlasti dajemo zeleno svjetlo da rade što ih je volja, a to je prilično zastrašujuće', kaže srednjoškolska profesorica iz Buffaloa u državi New York, Lesley Battaglia.

Prije dva tjedna objavili smo vijest o svečanom napuštanju najvećeg jedrenjaka – jahte na svijetu, 'Sailing Yacht A' iz brodogradilišta Werft Nobiskrug u Kielu. Čudo dugo 143 metra sa tri masta i jedara površine polovine nogometnog igrališta, trebalo je davno stići do Španjolske, gdje ga preuzima vlasnik, ruski milijarder Andrej Melničenko, ali je ostalo zaglavljeno u Gibraltaru. Razlog je prozaičan. Njemački je brodograditelj zatražio prisilno zadržavanje plovila dok Melničenko ne podmiri dug od 15 milijuna eura. Nije puno, s obzirom da se cijena oligarhove igračke navodno vrti oko 400 milijuna, ali dug je dug, piše 'Gibraltar Chronicle'. Spor se inače ne rješava slučajno u Gibraltaru: britanski prekomorski teritorij poznata je adresa za pljenidbu, prodaju i zadržavanje zbog neriješenih računa brodova svih vrsta. 

Kada smo već kod Nijemaca i Rusa, evo i epiloga skandala zbog pranja rubalja preko Deutsche Banke. Zbog pranja rubalja u vrijednosti desetak milijardi dolara putem svojih filijala u New Yorku, Moskvi i Londonu, banka mora platiti 630 milijuna dolara kazne. 

A kada smo već kod banaka i novca, iz Saudijske Arabije stiže vijest da su na mjesto šefa burze u Rijadu i za direktora najutjecajnije domaće banke Samba imenovane dvije žene. Žene u Saudijskoj Arabiji imaju pristup novcu, ali ne smiju sjesti za volan. 

Što je zajedničko Njemačkoj, Hrvatskoj i Japanu? Najviša stopa izumiranja u svijetu. Japanci su to ozbiljno shvatili kada su počeli prodavati više pelena za starce negoli za bebe. Nešto je očito otišlo ukrivo, kada su 42 posto Japanaca djevci, 44 posto Japanki djevice, skoro polovina japanskih parova žive u braku bez seksa, a živjet će ih još više, jer se u samo dvije zadnje godine za 2.6 posto povećao broj parova kojima u braku nije do kreveta, kaže najnovije sociološko istraživanje o kojemu je proteklih dana pisao i Newsweek. Ono također pokazuje da 70 posto neoženjenih muškaraca u dobi od 18 do 34 godine starosti i 60 posto neudanih žena iste dobi nisu ni u kakvoj romantičnoj vezi, piše The Japan Times. Od 13 milijuna neudanih i neoženjenih koji žive kod roditelja stariji su od 35 godina. 

Glavni razlog razvoda, udvostručenih zadnjeg desetljeća, u gotovo 50 posto slučajeva jeste nezadovoljstvo žena zbog seksualnog štrajka muževa. Japanci supruge doživljavaju kao zamjenu za mamu, najviše vole svoju kompaniju i žive za nju, objašnjava jedan njihov priholog. Emocinalne odnose novih generacija pak određuje tehnologija. Oni žive u sofisticiranom virtualnom svijetu i sustavu online komunikacije u potrazi za privatnosti u zemlji sa skučenim životnim prostorom... Razlozi apstinencije se redaju, a posljedica je rađanje sve manjeg broja poreznih obveznika.

P.S. Kako će ubuduće izgledati vojska Novog Zelanda? Profesionalno, ali otkačeno, ako je suditi po izgledu mornaričkog borbenog stručnjaka, Rawirija Barriballa. Ispod svečane vojne kape izviruje Barriballovo lice išarano tzv. 'mokom'. Poštedio je samo podočnjake i uši, sve ostalo je dao ukrasiti bogatim ornamentima. Što je 'moko'? To je vrsta tetovaže Maorija, novozelandskih urođenika. Moko je bio inicijacija u svijet odraslih, znak pripadnosti višoj društvenoj klasi i ultimativni znak muške ljepote. Dolaskom doseljenika običaj šaranja lica je zaboravljen, ali se u zadnje vrijeme počeo obnavljati otkako Novozelanđani kreću u potragu za identitetom. Povratak korijenima Barraball je planirao dva desetljeća. Prvo je odslužio u mornarici sve što je trebalo, zasluživši pet odličja, te potom zatražio službeno dopuštenje nadređenih za tetovažu. 'Kao mornar koji sudjeluje u izravnim operacijama, sučeljavamo se licem u lice s ljudima u različitim dijelovima svijeta. Kada vide moj 'moko' možda će se malo uplašiti' – izjavio je Barriball na premijeri svog novog lica.