Sve veći broj njemačkih glasača podržava radikalno desnu stranku AfD (Alternativa za Njemačku). Početkom rujna tako je imala podršku 22 posto glasača, čime je već neko vrijeme druga najpopularnija stranka u Njemačkoj, iza Unije, koju čine demokršćani iz redova CDU-a i CSU-a. Podrška vladajućoj semafor-koaliciji je pak sve manja.

Unatoč takvim rezultatima anketa, Nijemci nisu, kako se čini, postali radikalniji u svom političkom svjetonazoru od 2016. Moć AfD-a rasplamsala se u okruženju ekonomske nestabilnosti, migrantske krize i rata u Ukrajini. A njezin radikalno-desni karakter, koji tu i tamo ispliva na površinu, njihove glasače očito previše ne zanima.

Prema najnovijoj WDR-ovoj anketi DeutschlandTrend, njemačko je društvo u stanju velike zabrinutosti. Čak 81 posto građana zabrinuto je za svoju budućnost. Takva anksioznost među njemačkim glasačkim tijelom posljednji put zabilježena je između 2003. i 2005., u vremenu velike nezaposlenosti.

Radikalnih desničara kao i 2016.

No u takvom raspoloženju društvo od 2016. nije postalo ništa radikalnije, barem ako je suditi prema ovoj anketi, u kojoj se ispitivalo političke stavove njemačkog stanovništva. Izrazito desničarska uvjerenja jednako su zastupljena kao prije sedam godina. Za mjerenje političkih stavova ispitanicama je postavljeno šest standardiziranih pitanja – između ostalog stav prema diktaturi, nacionalsocijalizmu ili ksenofobiji.

Rezultati su pokazali da se osam posto ispitanika može svrstati među radikalne desničare, a njih 14 posto bilo je izrazito desno orijentirano. S druge strane, 2016. je ovih prvih bilo devet posto, a ovih drugih - 13 posto.

AfD ima veliku sposobnost kohezije. Iako se obujam desnog dijela političkog spektra nije mijenjao, stranka svoje glasače drži čvršće povezanim no prije. Među pristašama je porastao broj radikalnih desničara – sada iznosi 27 posto u odnosu na njih 20 posto 2016. Izrazito desnih pristaša sada je 25 posto u odnosu na 24 posto prije sedam godina.

Broj njihovih pristaša u tih sedam godina poprilično je porastao – s 12 posto skočio je na sadašnjih 22 posto. Ono što je vrlo zanimljivo je da većina pristaša AfD-a drugačije percipira političke ciljeve stranke nego ostalo stanovništvo Njemačke.

Samo 18 posto glasača AfD-a stranku smatra radikalnom

Gotovo tri četvrtine ljudi u Njemačkoj smatra AfD ekstremno desnom strankom, no samo se 18 posto njihova biračkog tijela slaže s time. I čini se da njihove glasače pretjerano ne zabrinjava to što ih ostali percipiraju kao ekstremiste. Njih čak 80 posto izjavilo je da ih nije briga što stranku smatraju radikalnom sve dok se bavi pravim pitanjima.

AfD je nešto jači na istoku nego na zapadu zemlje, a najjača je politička snaga u nekoliko istočnonjemačkih pokrajina. Njihovi glasači u velikoj su mjeri motivirani nezadovoljstvom i zabrinutošću ključnim društvenim kretanjima, a posebice pojačanim useljavanjem migranta.

Kritičan stav prema dosadašnjoj migrantskoj politici dominira i na razini cjelokupnog stanovništva, no posebno je izražen među pristašama AfD-a. Još jedna tema kao snažan motiv njihovim glasačima, a ujedno oslikava većinski stav cjelokupnog stanovništva, kritika je državnog paternalizma.

Povukli glasače iz različitih bazena zbog 'pravih' tema

Tako dvije trećine stanovnika u Njemačkoj ima stav da društvo isključuje sve one koji imaju drugačije mišljenje o 'određenim temama' od onog općeprihvaćenog. Među pristašama AfD-a taj je postotak još veći i iznosi 96 posto. Slično je i sa strahom da će stopa kriminala naglo porasti u budućnosti. Zbog toga je zabrinuto 65 posto svih ispitanika u Njemačkoj i 96 posto pristaša AfD-a.

Razlog za jačanje ove stranke nije, kao što se često pretpostavlja, širenje ekstremno desnih stanova. AfD zbog tema kojima se bavi vrlo uspješno cilja i spaja različite dijelove desnog političkog spektra. No velik broj ljudi koji sada podupiru stranku i dalje je otvoren za druge političke opcije. AfD očito adresira probleme koji muče velik broj ljudi i za koje u drugim strankama nisu naišli na razumijevanje.