Nakon što su odmah jutros dopunili dnevni red zastupnici su odradili i stanku koju je zbog 'stanja stresa među umirovljenicama zbog loše komunikacije' vezano uz poreznu reformu zatražio Silvano Hrelja

Tko i zašto poreznom reformom 'maže guski debeli vrat'?

'U pravu su oni koji kažu da ćemo narednih tjedana razgovarati o paketu zakona, ali ne mogu naše umirovljenike pustiti da ostanu u stanju stresa i zabrinuti mi šalju mailove - ovako ih želim umiriti i reći da se ništa neće mijenjati u dijelu poreza na dohodak. Sve mirovine iznad 3.800 kuna bit će oporezovane s 24 posto umanjeno za 50 posto, što znači da će stopa iznositi 12 posto, ali ne može prijedlog zakona biti socijalno osjetljiv kad debeloj guski maže vrat jer oni s najvećim mirovinama u Hrvatskoj, preko 6.000 kuna bruto, kojih je u Hrvatskoj 15.000, poreznom će refomom dobiti 1.000 kuna više', upozorio je Hrelja.

'Nas se prozivalo da smo socijalno neosjetljivi, a Kukuriku koalicija je povećanjem neoporezivog iznosa mirovine s 3.400 na 3.800 kuna otpustila u korist umirovljenika 10,5 milijuna kuna godišnje. Ovom se poreznom reformom otpušta 1,3 milijuna kuna mjesečno u korist 15.000 umirovljenika s najvećim mirovinama', istaknuo je Hrelja.

'Ono što će se promijeniti jest da će njihova očekivanja biti iznevjerena. Ovo je promašena reforma poreza na dohodak', istaknuo je i upozorio i da se njome neće moći privući iseljenike jer oni imaju svoju ekonomsku računicu i dok je god neoporezivi dio na niskoj razini, imat će svoje prebivalište u nekoj drugoj zemlji', upozorio je i kao primjere naveo podatke o neoporezivim iznosima mirovine u Sloveniji od 1.050 eura, Italiji 900 eura, a Njemačkoj 950 eura.

Hrelja je izrazio i žaljenje što Petrova nakon stanke opet nema u sabornici, u koju je šef Sabora i Mosta ranije došao kako bi se dopunilo dnevni red, jer je napravio tabelu izračuna po grupacijama koju mu je ostavio: 'Baš šteta da ga nema', kazao je Hrelja.

Nakon stanke, a prije koje je Sabor dopunio dnevni red s 19 novih točaka, među kojima i zakonskim paketom porezne reforme, zasjedanje je nastavljeno raspravom o prijedlogu odluke o imenovanju Blage Markote za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, a predsjedanje je preuzeo HDZ-ov Željko Reiner, koji je odmah apelirao na kolegice i kolege u parlamentu: 'Želim djelovati preventivno - ja vas molim da se u svim svojim diskusijama uistinu držimo teme, znam zašto to govorim i znam potencijalne opasnosti kad god se spomene HRT pa vas lijepo molim da se držimo teme - vršitelja dužnosti ravnatelja HRT-a.'

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije dao je u četvrtak jednoglasnu potporu Markoti, a s obzirom na pohvale koje su o njemu izrekli i vladajući i oporba, očekuje se da će ga Sabor potvrditi.

Podsjetimo, Blago Markota je na HRT-u od 1999. godine, a bio je rukovoditelj Arhiva i programskog gradiva HRT-a. Prije nego što je postao šef Arhiva HRT-a u lipnju 2013. godine Markota je unazad 15 godina bio projektni menadžer u Logistici HRT-a, savjetnik glavnog ravnatelja HRT-a, kada je njime upravljao Vanja Sutlić, ravnatelj HTV-a te šef HRT-ova ugaslog Orfeja, šef marketinga HRT-a i financijski analitičar.

Nadzorni odbor HRT-a prekjučer je najavio da će natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a biti raspisan do sredine prosinca, a kako je od tada pa do 15. siječnja saborska stanka, može se očekivati da bi novi šef Prisavlja mogao biti izabran tek nakon tog datuma, a najkasnije početkom ožujka.

Dodig Jinx povezao s psihopatijom, a Lovrinović tvrdi: HRT truje mlade

No uzalud je bio Reinerov apel, a što su primijetili i sami zastupnici uoči svojih izlaganja - rasprava se raširila na sve strane, a na račun HRT-a opet su pale mnoge teške riječi pa je tako Ivan Lovrinović ustvrdio: 'HRT sudjeluje u trovanju mlade generacije koja nema iskustva i spoznajnog aparata da može poimati agresivnost i površnost koju se nudi. Cilj je proizvođenje mediokritetskog društva po načelu u se, na se i tako dalje. Ovo je moj apel da razgovaramo o strukturnim problemima – ekonomskoj strani, slaba je produkcija, ali i o instituciji, programu, a onda i o ljudima.'

Da je gotovo sve na HRT-u katastrofa, već je ranije ustvrdio Goran Dodig i ponovno zaključio: 'Svaku večer izbor programa, izbor ljudi koji su na programu je katastrofa. To jako utječe na opću populaciju, pogotovo mlade ljude. Imate pjesmu 'Idem tamo gdje je sve po mom', ja to zovem - himna psihopatije', povezao je Dodig nekako s HRT-om pjesmu Jinxa.

Reiner Bernardiću: U parlamentu smo, a ne na placu

Ranije je o problemu smanjenja pretplate krenuo govoriti Davor Bernardić, no kako ni to nije bilo dio teme, a on je upozorio da je tema sve o čemu se govori, Reiner je poručio: 'U parlamentu smo, a ne na placu. Uopće ne poznajete Poslovnik. Izmislili ste broj, a potpuno nepotrebno. Mogli ste se javiti u raspravi', ali Bernardić je odvratio da bi na red tada stigao tko zna kada.

'Moramo ljudima koji imaju manje omogućiti da plaćaju manje, a onima koji imaju više da plaćaju više i na primjeru pretplate HRT-a jer je nepravedno da plaćaju pretplatu 80 kuna svi i oni koji imaju 15.000 kuna i oni koji imaju jedva 1.800 kuna mirovinu', upozorio je Bernardić.

Marko Vučetić, međutim, ustvrdio je da je 'Dodig otvorio mnoge važne teme – odnos između objektivne i subjektivne te integralne stvarnosti', a onda je uslijedilo obraćanje Milorada Pupovca koji je upozorio kako 'neki žele osvojiti još jedan plijen koji nisu uspjeli osvojiti' te počeo govoriti o Markoti kao temi današnje rasprave.

Pupovac: Na HRT-u ima previše apologetike, a premalo kritičnosti

'Politički nije istaknut, medijski nije obilježen, ne pripada političkom spektru ili svjetonazoru kojem ja pripadam, ali dijelimo zajedničke vrijednosti kao što su tolerancija, pluralizam, profesionalizam, vladavina prava i ako to dijelimo, to je minimalni zajednički nazivnik na osnovi kojega možemo djelovati i dati potporu. To nije bilo tako zadnjih godinu dana i nadamo se da ovim prijedlogom možemo dobiti čovjeka koji će zaštititi i promovirati ono što se čini da je neophodno HRT-u: kritičnost. Na HRT-u ima previše apologetike, a premalo kritičnosti za koju je potrebna profesionalnost i prosvjećenost novinara i nas samih i odgovornost svih nas', istaknuo je Pupovac.

'Ali vulgarnost i bahatost i neprosvijećenost je nešto što nijedno društvo i nijedna zajednica ne tolerira, nego uzima uzore, a stvara li HRT uzore? Nažalost, odavno više ne, ni u spikerima, ni u reporterima, ni u voditeljima, nego ih mijenjamo mi koji se smjenjujemo na vlasti kao što jutrom ili večeri mijenjamo čarape. Tako se ne može stvoriti ništa profesionalno. Zbog tog razloga novi ravnatelj bi trebao omogućiti da dođe do smiraja na javnoj radioteleviziji, da prestanu unutrašnji sukobi i podmetanja i obračuni o kojima slušamo i da se ljudi posvete svojem poslu, kao pretpostavku dobre radne atmosfere jer sa stanjem iz proteklog vremena to nije bio slučaj i to je naša odgovornost. Ukoliko kandidat, ovaj o kojem danas raspravljamo, donese tu prvu stvar na HRT, to će biti od iznimne i velike važnosti za njeno funkcioniranje', istaknuo je, između ostalog, Pupovac.

Glasnović uočio problem rasizma na HRT-u

'Vi biste se složili oko prava na istinu, a tko sprečava da ono dođe do izražaja?', zapitao je Pupovca Željko Glasnović pa nastavio: 'Nema još katarze u mainstream medijima, imamo jedan neovisan tjednik, a znamo tko drži sve druge medije. Imali ste ravnatelja člana Titojugenda, predavao je štafetu mrtvome diktatoru. Uvodi se rasizam reversed, dijaspora je isključena iz ekonomskog razvoja, sad su tim ljudima lupili dvostruki porez na mirovine, nitko se ovdje neće vratiti – to je ekonomski zločin nakon '45. Ne govori se o grobnicama, a zašto se ne govori i o izjavi, dat ću vam jedan primjer – prije nekoliko godina dolaze nekakvi Gilbert&George i već su nervozni jer su ovdje svi katolici i bijelci – tu je rasizam. HRT idiotizira ljude već 20 godina.'

Da se imenovanjem profesionalca koji se dokazao zadnjih godina može zadržati mir, stabilnost funkcioniranja sustava koji je duboko narušen, smatra i Andro Krstulović Opara, koji je izrazio nadu da će 'upravljanje HRT-om krenuti na jedan mirniji, kvalitetniji način i da nećemo unositi politikanske elemente i optuživati drugu stranu za odgovornost za stanje na HRT-u'.

Pernar: Neka HRT financiraju američka vlada i banke

Markotu SDP kani podržati, a Nenad Stazić je primijetio kako je rasprava o HRT-u zastupnicima najinspirativnija u pokazivanju kako bi oni vodili i uređivali HRT. Most daje uvjetnu potporu nakon razgovora s HDZ-om te će, kako je najavio Nikola Grmoja, 'tražiti da se na HRT-u osnuje Odjel za istraživačko novinarstvo, koji će istraživati svakoga, a ne da se po potrebi izvlače afere'. Kazao je i da u toj kući radi niz vrhunskih profesionalaca, ali i da će jedino kad politika nestane s HRT-a on doista postati javna radiotelevizija.

'Očekujemo od v.d. ravnatelja da u roku od šest mjeseci pokrene dubinske promjene i restrukturiranje HRT-a na način da se ukine aneks na plaće, da se pokrene izrada novog kolektivnog ugovora, da se izradi plan racionalizacije poslovanja i broja zaposlenih i da taj plan ide u smjeru smanjenje mjesečnog obroka preplate sa 80 na 65 kuna za umirovljenike i korisnike socijalne pomoći u prvoj fazi, a u drugoj fazi i za sve pretplatnike', pobrojao je zadatke Grmoja.

U širem kontekstu o HRT-u je govorio i Ivan Pernar te je svoje izlaganje otpočeo vicom koji su mu ispričali u istočnom Sarajevu oko RTS-a i bivšeg šefa te kuće te se nakon prispodobe o raju i paklu iz vica vratio temi kazavši kako je HRT sustavno ljudima ispirao mozak HDZ-om te je protiv prijedloga HDZ-a i Mosta. 'HRT se bavi bacanjem prstena Dikana Radeljaka, a ne bavi se monetarnom politikom dok izbjegličku krizu tretira kao elementarnu nepogodu', upozorio je Pernar i, između ostalog, upozorio da se na HRT-u ne može govoriti o 'Izraelu, koji je nastao na etničkom čišćenju Palestinaca, ali o tome na HRT-u nećete čuti'.

'Treba ukinuti TV pretplatu jer HRT je u službi stranke na vlasti, banaka i američke vlasti, a ne hrvatske javnosti. Neka američka vlada s bankama, a mogli bismo ubaciti i ovršitelja Hanžekovića, financira HRT', zaključio je Pernar i upozorio: 'Markotu nitko od nas nije upoznao niti vidio, niti nam se predstavio. O njemu raspravljamo, a ne znamo ga. Meni je to paradoks jer tema je njegov izbor, a nitko ne zna tko je on'.

Ukazao se Petrov, Jovanović: Kad će natječaji za vanjske članove odbora?

Nakon dugotrajne rasprave u sabornici se oko podneva opet ukazao Božo Petrov, a zastupnici su započeli glasanje o imenovanjima i razrješenjima u saborske odbore. Željko Jovanović upozorio je da bi trebalo što prije raspisati natječaje za vanjske članove saborskih odbora i ostalih radnih tijela.

Natpolovičnom većinom, koliko je potrebno za njihovo donošenje, zastupnici su podržali izmjene Zakona o sustavu državne uprave te izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojim se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom preoblikuje u Ministarstvo državne imovine.

Na čelo tog ministarstva treba doći sadašnji ministar bez portfelja Goran Marić, a podržali su i prošlogodišnje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te Financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2015., kao i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.

Jednoglasno je podržano i Izvješće o radu Odbora za predstavke i pritužbe za prošlu godinu, a podržan je i prijedlog da se članicom Povjerenstva za fiskalnu politiku imenuje Helena Blažić te razriješi Saša Drezgić.

Nakon što su odradili glasanje raspravljenih točki, uključujući imenovanje Markote za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a sa 115 glasova 'za' i četiri 'protiv' te četiri 'suzdržana', zastupnicima i zastupnicama je Petrov kazao kako, s obzirom na to da je idući petak Dan sjećanja na Vukovar, Sabor neće zasjedati da bi mogli otići u taj grad pa će rad nastaviti u utorak ujutro paketom poreznih zakona, zbog čega bi radna tijela u ponedjeljak trebala obaviti svoj posao.