Ne postoji zakonski osnov za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista, poručio je odgovarajući Ustavnom sudu na 'upozorenje' pristiglo iz te institucije DORH, koji je na svojim internetskim stranicama objavio dopis Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

DORH prvi svome stavu ostaje jer je neke odredbe Zakona o izborima zastupnika u Sabor Ustavni sud ukinuo, a odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova po kojima se manje od 20 posto žena na listama za Sabor treba kažnjavati, stupaju na snagu tek od sljedećih izbora koji bi, navodi DORH, 'ne bude li u meduvremenu izvanrednih izbora, bili izbori za 9. saziv Hrvatskog sabora (najvjerojatnije 2019. godine)', a na što su upozoravale i organizacije civilnog društvam naposre one koje se bore za prava žena.

Otkud Ustavnom sudu pravo da DORH-u šalje upozorenje?

Neobičan je taj naziv podneska upućen DORH-u s Ustavnog suda - 'upozorenje', naime, kako je primijetio izražavajući odmah zabrinutost glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan pa upozorio predjednicu Ustavnog suda Jasnu Omejec, 'ne navodi se zakonski osnov temeljem kojeg proizlazi ovlast Ustavnog suda da daje upozorenje tim povodom i takvog sadržaja pravosudnom tijelu Republike Hrvatske'.

'Državno odvjetništvo ostaje kod svoje ranije odluke da u konkretnom slučaju neće, temeljem članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, pokretati prekršajne postupke protiv ovlaštenih predlagatelja kandidacijskih lista', poručio je Cvitan i napisao Omejec kako je 'netočan navod iz njezina dopisa da je DORH svoj zaključak utemeljio na selektivnom i pogrešnom tumačenju odluke Ustavnog suda iz rujna 2015. o izbornom zakonu'.

'DORH je svoju odluku utemeljio na cjelovitoj i sveobuhvatnoj analizi propisa koji reguliraju predmetnu materiju pri čemu se doista 'upustilo u vlastito tumačenje tih odredaba' jer je to njegova zakonska obaveza i pravo prilikom primjene zakonskih odredbi na konkretan slučaj. Pritom odbacujem Vašu ocjenu da se radi o 'arbitrarnom zaključku DORH-a' jer se radi o zakonitoj, razumnoj i obrazloženoj odluci DORH-a', poručio je Cvitan Omejec.

Detaljno objašnjenje svega što je Ustavni sud, prema shvaćanju DORH-a krivo protumačio, a neke je stvari čak i krivo naveo, primjerice da je Državno izborno povjerenstvo DORH-u poslalo 'prekršajnu prijavu, a nije, nego je poslalo obavijest, možete pročitati ovdje

'Navod u Vašem dopisu da se 'osnovano očekuje da DORH povuče sporni zaključak' smatram nedopustivim oblikom utjecaja na Državno odvjetništvo, a obzirom je stavkom I. članka 2. Zakona o državnom odvjetništvu, kao i člankom 125. Ustava Republike Hrvatske, propisano kako je Državno odvjetništvo samostalno neovisno pravosudno tijelo. Tim više što ste ovaj dopis nazvali 'upozorenjem' te nas posijednjim odlomkom dopisa obavijestili kako se 'na temelju članka 31. stavka 3. Ustavnog zakona u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ovo upozorenje dostavlja Vladi Republike Hrvatske', iako članak 31. stavak 3. tog Zakona propisuje kako 'Vlada Republike Hrvatske osigurava preko tijela državne uprave provedbu odluka rješenja Ustavnog suda', istaknuo je Cvitan odgovarajući Omejec.

Vrhunac sukoba Ustavnog suda i DORH-a?

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, još jednom podsjeća Cvitan Ustavni sud 'nije tijelo državne uprave preko kojeg bi Vlada Republike Hrvatske osiguravala provedbu odluke i rješenja Ustavnog suda, već neovisno pravosudno tijelo sukladno članku 125. Ustava Republike Hrvatske i članku 2. Zakona o državnom odvjetništvu'.

'Takvim ste postupanjem, u želji da obranite stajalište koje zastupate, kao tijelo koje sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske, narušili Ustavom zajamčenu samostalnost državnog odvjetništva kao neovisnog pravosudnog tijela', zaključio je Cvitan i poručio da će 'o navedenome obavijestiti Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske'.

U međuvremenu, valja podsjetiti da da ovaj izravan sukob dva najviša pravosudna tijela i ne dolazi neočekivano nakon što je Ustavni sud srušio pravomoćne presude Ivi Sanaderu u kojima je prozvao i DORH, a ukinuo je istražni zatvor Milanu Bandiću.

S druge strane, u kuloarima se postavlja i pitanje je li ovo uvod u stvaranje fronte za novo otvoreno nezadovoljstvo DORH-om i možebitne promjene i na čelu te institucije. Također, ne treba zaboraviti da se sve zbiva i u ozračju dugo čekanog popunjavanja Ustavnog suda, naime, prema posljednjim najavama saborskoga Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, konzultacije o izboru novih nositelja crnih toga trajat će do početka ožujka nakon čega bi trebao biti raspisan javni poziv za izbor sudaca i sutkinja Ustavnog suda.

Tko će se izvući od kazne od 50.000 kuna po listi?

Podsjetimo, prema obavijesti Državnog izbornog povjerenstva, HDZ-ova Domoljubna koalicija nije poštovala žensku kvotu ni na jednoj od 11 izbornih lista, 10 u Hrvatskoj te jednoj u dijaspori, SDP-ova Hrvatska raste na pet od 10 lista, a HDSSB na svoje obje izborne liste.

Manjak žena na čak devet listi imala je Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP), na po dvije liste koalicija Naprijed Hrvatska Ive Josipovića i Radimira Čačića te Socijalistička radnička partija Hrvatske (SRP), a samo na jednoj koalicija Hrvatske kršćanske demokratske unije, Hrvatske demokratske stranke i Nacionalnih demokrata.