Istanbulska konvencija narušava 'hrvatski nacionalni, vjerski i kulturni identitet', istaknuo je na konferenciji u Zagrebu Miljenko Kolobarić, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi (ZUV HGP), te pozvao na raspisivanje referenduma na kojem bi se hrvatski narod izjasnio o ovom pitanju.

'Da ne bi bilo krivo shvaćeno, mi nismo za nasilje nad ženama. U svakom slučaju podržavamo sve akte i sva djelovanja u državi i u društvu protiv nasilja bilo kojeg oblika, ali smatramo da dijelovi ovoga teksta nisu u suglasju s nacionalnim interesima', objasnili su.

Spornima smatraju članke koji obvezuju države potpisnice da kulturu, tradiciju i običaje koji se razlikuju od načela i tumačenja Konvencije podčine njezinim ciljevima. 'Konvencija (u čl. 12 st.1) traži iskorjenjivanje svih 'predrasuda, običaja i tradicija' koji se temelje na 'stereotipnim ulogama žena i muškaraca'. Konvencija ne definira koje su to stereotipne uloge, a različite zemlje i različite društvene skupine ih vrlo široko tumače, do te mjere da neke od njih i temeljne obiteljske uloge poput majčinstva i očinstva nazivaju nepoželjnim stereotipnim rodnim ulogama. Muško-ženska slika čovječanstva, obitelji i braka koja je u skladu s prirodom muškarca i žene, i kao takva podržana od svjetskih kultura i svih velikih religija, ratifikacijom Konvencije mogla bi biti stigmatizirana kao zastarjela i nepoželjna tradicija na temelju stereotipnih rodnih uloga', rekao je Kolobarić te izrazio podršku Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i njihovim zaključcima.

Predstavnici Zbora istaknuli su kako je posrijedi 'prvi međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje će se jednom Konvencija odnositi, već ju je pripremala stručna skupina, a države su preko Vijeća ministara mogle samo prihvatiti ili ne prihvatiti finalni tekst'. Spornim smatraju i sufinanciranje. 'Čudno je što su ovdje točno određene udruge, odnosno čimbenici koji bi se financirali, pa čak i koji bi nadzirali provođenje ovog dokumenta', istaknuli su. Ipak, prema članku 78. nije moguće ratificirati dobre dijelove Konvencije stavljajući rezerve na sporne dijelove.

Zaključili su da ni Ženevska konvencija koja je trebala zaštititi žrtve rata nije urodila plodom te smatraju kako se našim zakonima mogu regulirati sva navedena pitanja bez potrebe za nekim trećim tko će provoditi mjere i zakone u našoj državi.

'Za dom spremni' od Nikole Šubića 

Kad je riječ o zaključcima Vijeća za suočavanje s prošlošću, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi ne želi prihvatiti zaključak vezan za natpis 'Za dom spremni', za koji navode da je službeni slogan legalne i legitimne postrojbe HOS-a, dok s druge strane crvena zvijezda petokraka i komunistički simboli nisu sporni.

'Poklik 'Za dom spremni' koristi se još od vremena Nikole Šubića te odbijamo svako povezivanje s bilo kojim režimima koji su koristili sličan slogan. Pripadnici HOS-a sa sloganom 'Za dom spremni' ginuli su, branili i obranili Hrvatsku od velikosrpskog agresora koji je uz pomoć tzv. JNA razarao Hrvatsku, ubijao hrvatski narod i na čelu nosio zvijezdu petokraku. Danas se uz pomoć poltrona infiltriranih u politiku u Republici Hrvatskoj nastavlja velikosrpska politika te se pokušavaju izjednačiti žrtva i agresor. Pokušava se opet uspostaviti srpska autonomija u Hrvatskoj, što ZUV HGP kao udruga koja okuplja sve elitne gardijske postrojbe hrvatske vojske neće prihvatiti ni dopustiti', odlučno poručuju u ime svih gardijskih brigada.

'Za branitelje malo više nego za borce NOB-a'

Osvrnuli su se i na preporuku Europske komisije u vezi s braniteljskim mirovinama, za koju kažu da se odnosi na izjednačavanje braniteljskih davanja sa socijalom iz 2016., što smatraju neprihvatljivim jer hrvatski branitelji nisu socijalni slučajevi.

'Iz proračuna RH za hrvatske branitelje izdvaja se samo nešto više nego na umirovljenike bivšega sistema, borce NOB-a, bivše pripadnike JNA, milicije i ostalih službi, pa i na one koji su sudjelovali u agresiji na RH. Ostavljamo hrvatskoj diplomaciji da radi svoj posao i uvjeri EK da su na toj tematici postignuti pomaci', zaključio je predsjednik Zbora.

>> Jesu li branitelji zaista privilegirana skupina zbog koje trpi sustav socijalne skrbi?