Željka Markić, točnije inicijativa U ime obitelji kojoj je ona zaštitno lice, pokušat će se probiti u Sabor na skorim parlamentarnim izborima. Sudeći po mišljenju političkih analitičara, male su šanse da će u svom naumu zaista i uspjeti. Iako se o njihovu nastupu na izborima već dugo spekuliralo, U ime obitelji je tek u osvit parlamentarnih izbora prerasla u političku stranku nazvavši se 'U ime obitelji – Projekt domovina', na čijem je čelu Krešimir Planinić koji je u dosadašnjem radu civilne udruge bio doslovno drugi čovjek, odmah iza Markić. Ulaskom Projektom domovina na desnoj političkoj sceni stvorila se prava gužva
Sada na glasove izvan HDZ-ove koalicije uz Markić i njezin Projekt domovina računaju: Ruža Tomašić i njezini konzervativci, HSP Danijela Srba, Hrvatska zora Milana Kujundžića i još cijeli niz manjih stranaka sve do HČSP-a. Ne zaboravimo da su u razgovoru za tportal u ponedjeljak i branitelji iz Savske 66 iskazali političke ambicije. Kolike su njihove realne šanse, pitali smo politologa Tihomira Cipeka s Fakulteta političkih znanosti koji kaže da gužva na desnici stvara dojam da je HDZ bliže centru. Međutim, Cipek smatra da nijedna od tih stranaka nema velikih izgleda da prijeđe izborni prag ni u jednoj izbornoj jedinici.
'Da bi tako male snage prešle izborni prag, potrebno je imati veliku koncentraciju glasača u jednoj izbornoj jedinici. Oni svugdje mogu dobiti po malo glasova, ali zapravo nemaju velikih izgleda. Čak ni kad bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, nijedna od tih stranaka ne bi prošla izborni prag. Politika HDZ-a ih je potpuno pomaknula s političke scene', kazao je politolog Cipek za tportal. No Željka Markić ima karizmu osobe koja je provela referendum kojim je u Ustav unesena odredba da je brak isključivo zajednica muškarca i žene. Cipek kaže da Željka Markić nije osoba HDZ-a, ona ima jednu svoju neovisnu konzervativnu politiku, ali smatra da se bitno razlikuje referendum vezan uz jedan problem od političkog djelovanja i zbog je mišljenja da neće uspjeti.
'Jedno je voditi kampanju uz jedan problem, isticati taj problem i u vezi toga problema prikupljati pristaše što je kao što znamo bilo vrlo uspješno, a sasvim je drugo voditi političku stranku koja mora imati organizacije na terenu vrlo dobre, niz jasnih politika koje bi ta stranka zagovarala i mora ljudima, na koncu konca, jamčiti neki dobitak nakon što se uđe u parlament. Mišljenja sam da ni jedno, ni drugo, ni treće stranka gospođe Markić nema', kazao nam je politolog Cipek u razgovoru za tportal.
Također, nastavlja, stranka se javlja prekasno. 'Potrebno je barem godinu dana da se organiziraju ljudi, prikupi novac, osmisli program da kažete što bi bila vaša zdravstvena socijalna i vanjska politika', objašnjava Cipek. Dio glasača HDZ-a, vjeruje, mogao bi se prikloniti njoj, ali vrlo mali i ne misli da tu će pobrati bilo kakav uspjeh. 'Jednu konzervativnu liniji koja je vezana za neke kršćanske vrijednosti između ostaloga zastupa Most, ljudi koji smatraju da se temeljne vrijednosti moraju poštivati u politici. Smatram će oni proći u 10. izbornoj jedinici', predviđa Cipek.
Politički analitičar Davor Gjenero također ne gleda s optimizmom na politički angažman Željke Markić. 'Političke stranke koje se osnivaju neposredno pred izbore obično ne daju neke velike rezultate. Stranke su organizacije koje je potrebno sustavno graditi. Ljudi koji su djelovali u sferama građanskog društva često ne razumiju temeljnu razliku između djelovanja u građanskom društvu i djelovanja u političkim strankama', kaže nam Gjenero. Politički analitičar objašnjava kako je nužno stvoriti stranačku infrastrukturu na cijeloj razini države. Naglašava da unutar nevladinih udruga djeluju pojedinci čiji su politički afiniteti različiti tako da već izgrađena infrastruktura NVO-a ne može samo tako postati infrastruktura političke stranke.
Zbog toga se i on slaže da je formiranje stranke Željke Markić sada, uoči samih izbora kudikamo zakašnjelo. 'Veliko je pitanje može li ona svoj kapital iz civilne sfere prenijeti u stranačku arenu. Da u tome postoji problem, vidjelo se prvi put kada je ona došla u sukob s HDZ-om oko inicijative oko promjene izbornog sustava. HDZ je nije podržao, a inicijativa je propala', podsjeća politički analitičar.
U današnjim okolnostima, nastavlja, kada je politička arena manje-više konsolidirana i čvrsto podijeljena na dva bloka, nitko nema mogućnost naknadnog ulaska u političku arenu, a da bi mogao računati na parlamentarnu zastupljenost u pravom smislu riječ. Za Gjenera su to najmanje tri zastupnička mandata kako bi se oformio stranački klub u Saboru. Markić, kaže Gjenero za tportal, možda može u nekoj od izbornih jedinica osvojiti mandat, ali i to je malo vjerojatno. Isto tako ne daje velike šanse ni Ruži Tomašić, drugom poznatom licu s hrvatske političke desnice izvan HDZ-ove orbite.
'Problem je to što te ljude bliža okolina uvjeri da imaju šanse, ljudi ih tapšaju po ramenu i govore da se kandidiraju pa na kraju glasaju ti isti ljudi za daju glas HDZ-u iako su njoj govorili ti si prava', slikovito je Gjenero opisao genezu potencijalnog neuspjeha.
'U tim manjim strankama poput novooformljene sa Željkom Markić, ali isti je slučaj i s Ružom Tomašić i njezinim konzervativcima, i Milanom Kujundžićem i njegovom Hrvatskom zorom pa i HSP-om Danijela Srb imate', objašnjava Gjenero, sindrom velike glave i malog tijela. 'Imate samo apriorno prepoznate vođe, a nemate organizirane stranačke vojske', naglašava analitičar. Te stranke, nastavlja, mogu računati na mali dio glasačkog tijela koje sačinjavaju bivši razočarani glasači HDZ-a koji traže radikalniju političku opciju. 'HDZ je u ovom mandatu Tomislava Karamarka tijekom kojeg tvrde da je stranka otišla strašno udesno je uspješno konsolidirao svoj desni bok. To je Karamarkov uspjeh jer njima uvjetno rečeno na desnom boku brod ne curi. Desničari se drže toga da se drže Karamarka, pa čak i kada nisu njime zadovoljni, jer je on taj koji može donijeti izbornu pobjedu. Njima sada miriši smjena vlasti', zaključuje Gjenero.
