U taj zakon su transponirane odredbe pojedinih direktiva EU-a, kao što su direktiva o pticama, staništima i druge, a druga važna točka je integracija naše ekološke mreže u NATURU 2000, ekološku mrežu Europske unije koja obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta biljaka i životinja i stanišnih tipova, s osnovnim ciljem zaštite bioraznolikosti za buduće naraštaje, istaknuo je.

Dodao je da će tu biti veliki izazovi i za Državni zavod za zaštitu prirode, koji će morati upravljati tim područjima europske ekološke mreže.

‘Novi zakon o zaštiti prirode će također ostaviti okvir i mogućnost da se unaprijedi način upravljanja zaštićenim područjima - nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a odluka o modelu, koji ne isključuje nacionalnu parkovnu agenciju, donijet će se nakon što se izradi stručna podloga jer želimo biti sigurni da je novi model upravljanja bolji i efikasniji’, istaknuo je ministar Zmajlović.

‘Ne želimo prejudicirati model upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj, no ostavljen je prostor da se nakon izrade stručne studije, to jest podloge, uredbom Vlade RH osnuje jedna nova agencija, ustanova koja će njima upravljati. To može biti jedna krovna agencija koja će upravljati svim zaštićenim područjima, ili da se pojedine javne ustanove ujedine, dakle - da imamo manji broj ustanova, a ne kao dosad njih osam (nacionalni parkovi) plus 11 (parkovi prirode)’, izjavio je ministar Zmajlović.

Objasnio je da je novcem Globalnog fonda za okoliš (GEF - Global Environment Facility) predviđena izrada takve stručne studije koja će analizirati prednosti i nedostatke te troškove takve odluke. Studijom će se također, rekao je Zmajlović, identificirati koji su to dijelovi sustava koji su neefikasni i kojima treba povećati efikasnost.

Također je rekao kako je ideja da se u nacionalnim parkovima i parkovima prirode komercijalne, ugostiteljske i turističke djelatnosti koje nadilaze osnovnu funkciju javne ustanove, a to je upravljanje zaštićenim područjima, povjere onima koji to najbolje rade, koji su za to specijalizirani.

‘Manji broj zaštićenih područja, to su Brijuni, Krka i Plitvička jezera, ostvaruju velike prihode od tih turističkih djelatnosti i tu sigurno treba i pojačana kontrola i uvođenje reda. S druge strane, potrebni su i reformski potezi kako bi se osiguralo da ta područja budu u funkciji razvoja cijele države, a ne samo tih mikropodručja. To znači podići razinu kvalitete turističke ponude te uključiti lokalnu zajednicu u taj održivi razvoj’, rekao je i istaknuo kako je ‘puno prostora da se uvede reda u upravljanje nacionalnim parkovima, pogotovo u onima koji raspolažu velikim novcem’.

‘No, dok god se ljudi samo zapošljavaju u nacionalnim parkovima i primaju plaću, a ne potiče ih se da osnivaju vlastite djelatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i turizmu, koje onda prodaju proizvode ili daju usluge parkovima, nema multiplikativnih efekata koje jedan takav nacionalni park sigurno ima i može ih ponuditi’, rekao je ministar.

Govoreći o ekološkoj poljoprivredi, istaknuo je da se radi njezina poticanja trebaju razraditi mjere s ministarstvima poljoprivrede i turizma.
‘To je dio jednoga velikog projekta. Mi u to krećemo, već su neki preliminarni razgovori i obavljeni, i sigurno je da će to biti jedna od poluga razvoja u tom smislu’, rekao je Zmajlović. Dodao je da je to posao koji ‘nadilazi vrijeme jednog mandata, ali treba krenuti i ozbiljno pokrenuti stvari s mrtve točke jer se ne iskorištava dovoljno taj potencijal i multiplikativni efekti’ koji se u njemu mogu ostvariti.

Ministar Zmajlović istaknuo je kako je zakon o zaštiti okoliša trenutačno u Europskoj komisiji na završnoj provjeri usklađenosti te očekuje da će Vladi RH doći odmah nakon zakona o zaštiti prirode u veljači. Ustvrdio je kako je najvažnije što će se urediti posebno područje vezano uz procjenu utjecaja na okoliš.

‘Znači, postrožit će se i uvjeti i kriteriji za dobivanje ovlasti za izradu studija utjecaja na okoliš, a za investitore je važno da će se postupci dobivanja dozvola skratiti’, istaknuo je ministar Zmajlović. Rekao je da su se s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja dogovorili da se ta dva postupka - procjena utjecaja na okoliš i dobivanje lokacijske i građevinske dozvole odvoje da jedan o drugome ne ovise.

Govoreći o donošenju novog zakona o otpadu nakon zakona o zaštiti okoliša, ministar Zmajlović rekao je kako je na Nacrt zakona o otpadu tijekom javne rasprave ‘zaprimljeno više od tisuću primjedaba od stotinjak različitih subjekata, pravnih osoba, udruga, fizičkih osoba’.
‘Većina primjedaba je bila o definicijama, naknadama za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, spaljivanju, suspaljivanju i uvozu otpada radi njegove energetske oporabe, no jedan dio upućuje na neprovedivost zakona u praksi’, rekao je.

‘Neprimjenljive primjedbe i one koje se nisu odnosile na predmet koji uređuje Zakon o otpadu ili su protivne Okvirnoj direktivi o otpadu nisu uzete u obzir. Svejedno, svih tisuću i nešto primjedaba moralo se proučiti i obraditi. Mnogo su važnije, iako brojčano manje, primjedbe Europske komisije. Te su primjedbe strukturne naravi i odnosile su se na dio odredaba Okvirne direktive o otpadu, koja je prenesena nepotpuno. Osobito je naglašeno da nedostaju odredbe koje se odnose na izvještavanje Europskoj komisiji’, rekao je ministar Zmajlović.
Istaknuo je kako je ta komisija primijetila da su određene odredbe prijedloga zakona neprecizne i kao takve teško primjenljive te je naglasila i terminološku nedosljednost dijelova teksta dostavljenog prijedloga zakona.

‘U skladu s time, bilo je potpuno jasno da se taj nacrt zakona ne može popraviti, nego se treba krenuti u potpuno novu strukturalnu preinaku, dakle, napraviti novi nacrt. Kako će to u konačnici biti novi nacrt, ponovno će se provesti cijela procedura - javna rasprava, provjera usklađenosti u Europskoj komisiji i međuresorna usklađenja’, rekao je ministar i dodao kako očekuje da će se sve to dovršiti na proljeće, nakon čega će zakon Vladi RH.

Naglasio je važnost donošenja kvalitetnog zakona budući da postojeći zakonodavni okvir ne sprječava odgovorne u gospodarenju otpadom da uspostave učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom, dapače, na to ih obavezuje.

‘Čvrsto stojim na tome da je apsolutni prioritet izraditi kvalitetan i jasan zakon, a ne hiperprodukcija papira ili donošenje zakona zbog kojih ćemo sljedećih godina gledati kakve su posljedice za građane’, istaknuo je Zmajlović i dodao da je riječ o bitnom sektoru koji ima dalekosežne posljedice na svakog građanina i na državu u cjelini.