Udruga 'Zmijolovac' koju su zajednički prije dvoje godine osnovali inžinjer agronomije Vlado Lađarević i hrvatski zmijolovac Darko Karamazan ove godine ima pune ruke posla. Ove su godine imali oko 20 intervencija. Kažu kako je zmija ove godine više nego lani zbog povećane koncentracije i brojnosti miševa kojima se hrane. Zato ih se iduće godine očekuje još i više. O najezdi se zasad ne može govoriti, piše Glas Slavonije.

Na području Slavonije ovaj dvojac do sada nije uhvatio otrovnicu dok su se u Lici suočili s pet poskoka. Lađarević kaže kako su na području Slavonskog Broda zabilježena tri ugriza riđovki za koje on osobno zna dok su u Baranji, na području općine Draž intervenirali kada su šokirani vlasnici kuće čuli kako im zmija gmiže iznad glave. Bila je u stropu dnevnog boravka obloženog plastičnom lamperijom. Ispod lamperije pronašli su dvije, kaže za Glas Slavonije, velike zmije bjelice dužine oko 170 i 150 centimetara.

Dva puta su u tjedan dana intervenirali i u Slobodnici kod Slavonskog Broda. Jednu su zmiju pronašli u donjem dijelu trosjeda gdje se uvukla, a drugu dugačku metar i pol u šupi, u izolacijskoj spužvi. 

Zmijolovci su imali posla i u Karlovcu. Tamo su se namučili kako bi ju pronašli. Zmije su se vješto skrile u automobilu, a da bi ih uklonili, morali su zatražiti usluge servisera koji su uklonili stražnja sjedala. 

Nakon hvatanja, ističe Lađarević, svaku jedinku pregledavaju, mjere i važu, a potom ih vraćaju u prirodno stanište, odnosno u državne šume ili zemlju. Moraju snimiti GPS lokaciju hvatanja, GPS lokaciju puštanja, sve to potkrijepiti fotografijama i zapisnik poslati u Ministarstvo zaštite okoliša.

'Zmijolovac' posjeduje rješenje Ministarstva, a moguće ih je dobiti putem 112. Zmijolovci ne zalaze u prirodno stanište zmija, nego ih premještaju iz kuće, automobila, pomoćnih prostorija, okućnice...

Sukladno Zakonu o zaštiti životinja, a prema pravilniku za posebno zaštićene životinjske vrste, troškove hvatanja i zbrinjavanja zmija snose lokalne jedinice na čijem se području intervenira. U suprotnom su građani prepušteni sami sebi, a ubijanjem zmije čine veliku štetu i riskiraju kazne- 

'Odbiju li (lokalne jedinice) izdati nalog na temelju kojeg izlazimo na teren, ne možemo ići na intervenciju. Dođe li do ugriza ili, ne daj Bože, do tragičnog ishoda, građani mogu tužiti svoje općine ili gradove jer nisu postupili prema zakonu', zaključuje Lađarević.