Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da sve dulje primamo mirovinu.

Naime prosječan broj godina korištenja prava na starosnu mirovinu iznosi 22 godine i osam mjeseci. Ogromna je pritom razlika između muškaraca i žena. Dok muškarci primaju mirovinu svega 19 godina i sedam mjeseci, žene to pravo uživaju čak 26 godina i četiri mjeseca, odnosno gotovo sedam godina dulje. U slučaju obiteljske mirovine prosjek je tek nešto veći od 19 godina, što je logično jer obiteljsku mirovinu koriste pretežno najstarije osobe unutar mirovinskog sustava. Nažalost, i kod invalidske mirovine prosjek primanja mirovine iznosi oko 19 godina. Ipak, kod muškaraca to iznosi 18 godina, a kod žena 22 godine, analizira Mirovina.hr.

Prije 20 godina umirovljenici u starosnoj mirovini primali su je samo 16 godina, pri čemu muškarci 15, a žene 18 godina. Ta je razlika danas drastično povećana kod žena, za čak osam godina, dakle dvostruko više nego kod muškaraca, a koji tek četiri godine dulje primaju mirovinu nego što je to bilo 2004. godine.

Prosječni staž vrtio se prije dva desetljeća na oko 28 godina, a danas je na oko 30 godina. Znači, puno dulje primamo mirovinu u odnosu na godine rada nego ranije. Svakako je to pozitivno za umirovljenike, ali predstavlja izazov za mirovinski sustav zbog nepovoljnog odnosa između broja radnika i umirovljenika, kao i sve većih izdvajanja za mirovine iz državnog proračuna.

Pogledamo li pet godina unazad, kada je donesena mirovinska reforma, umirovljenici su primali mirovinu u prosjeku 21 godinu i pet mjeseci. Kod muškaraca ta brojka stagnira dok je kod žena danas dvije godine dulja nego 2019. godine. Prije deset godina prosjek je bio oko 20 godina korištenja, stoga se uočava ustaljeni ritam povećanja svakih pet godina za muškarce i žene u starosnoj mirovini. S druge strane, kod invalidskih mirovina nema pomaka nabolje, a obiteljska mirovina koristi se svega tri godine dulje nego prije 20 godina.