izostanak mržnje

Znanstvenici u Golubiću Obrovačkom raspravljali o traumatičnim hrvatsko-srpskim odnosima

29.08.2024 u 12:54

Bionic
Reading

'Hrvatsko-srpski odnosi, suvremeni izazovi suradnje i nasljeđa' znanstveni je skup koji je u Golubiću Obrovačkom okupio znanstvenike iz Hrvatske, Srbije i Australije. Raspravljalo se o izazovima koji se nalaze pred manjinama te o opstanku i suradnji manjina, ali i odnosu s većinskim narodom kao i zaštiti lokalnih identiteta te mogućnosti gospodarskog razvoja u bukovičkom kraju

Prof. dr. sc. Darko Gavrilović iz Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba upozorio je na štetno djelovanje političara koji 'siju mržnju u regiji', ali i na one koji ih slijepo slijede.

'Nikada političari koji siju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slijede ili mi sami, ako samo umorno i nijemo promatramo što rade. Zbog toga nije dovoljno samo u sebi nositi izostanak mržnje i šutjeti skriven u svom malom svijetu. Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim djelićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja. Mrziti drugog samo je još jedan vid sporog samoubojstva.', rekao je Gavrilović dok je prof.dr.sc. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku istako da se traumatična iskustva iz hrvatsko-srpskih odnosa mogu valorizirati na način da ne proizvode neprijateljski diskurs.

'To se može graditi putem drugačijih politika povijesti i sjećanja, ali za to trenutno nema političke, a čini se niti šire društvene volje. Odnosi su već nekoliko godina zamrznuti s naglaskom na negativnim aspektima povijesnog nasljeđa.', poručio je Pauković.

Tijekom glavne sesije govorilo je nekoliko uvodničara i plenarnih predavača, među njima i prof. dr. sc. Janko Veselinović koji je izjavio: 'Ova škola, koja je stradala u ratu i zatim djelomično obnovljena ima simboliku. Na jednoj strani zida škole je lastavičje gnijezdo, simbol života i mira, a na drugoj plijesan koja nagriza zid. Ta plijesan simbolizira ono najgore od dva naroda i to je ono što truje odnose i nanosi štetu i Srbima i Hrvatima. Te plijesni više ne smije biti.'

Glavni tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN) prof. Tomislav Vodička rekao je kako se od ove godine IMIN pojavljuje kao jedan od organizatora skupa jer se svojom znanstvenom djelatnošću nameće u području manjinskih tema, ali i podržava brojne inicijative znanstvenika koje podupiru, ne samo razvoj znanosti, već i sudjelovanje znanstvenih institucija u savjetodavnoj ulozi političkim institucijama. IMIN će, naglasio je, početkom iduće godine biti suizdavač zbornika radova s održanog skupa kojega su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada te Institut za istraživanje migracija iz Zagreba.