„Ključan problem DKOM-a je što se u nazivu krivo predstavlja, ona se ne bavi kontrolom postupaka javne nabave, nego samo rješava žalbe u tim postupcima“, rekao je Daniel Spaijić (DP) u raspravi o radu DKOM-a u 2019. godini.

Tvrdi da se na mnoge, evidentno koruptivne postupke, „poput skupa postupka javne nabave za digitalizaciju zdravstva“, nitko nije žalio, pa nisu ni došla do DKOM-a.

Zastupnik tvrdi da je Hrvatska jedna od najkorumpiranijih zemalja u svijetu, te da to ne bi bilo moguće da imamo uređene postupke javne nabave.

Predsjednicu DKOM-a Maju Kuhar proziva da je zanat ispekla u Milanovićevoj vladi, kao savjetnica Milanke Opačić, „koja je godinama bila žetončić“ i podržavala prošlu Vladu.

„Uvijek iznova iznenadi povezanost tih kadrova koji kao pijavice sišu naše javne fondove koje pune porezni obveznici“, rekao je Spajić.

Crne liste onih koji najviše griješe

 Dok su ostali klubovi hvalili rad DKOM-a i njeno izvješće, Bojan Glavašević (ZLB) za izvješće kaže da je tehničko, bez podataka o učincima. Najmanje informacija dobili smo o antikorupcijskom djelovanju DKOM-a, nema ni jednog zaključka, opisane aktivnosti, učinka takvog djelovanja ili preporuke, kazao je.

 Marija Selak Raspudić (Most) hvali Izvješće i preporuke DKOM-a, svjesna da su daljnja poboljšanja moguća.

 Temeljno poboljšanje je da vidimo koliko su i koja tijela državne uprave morala najviše platiti žaliteljima zbog nekvalitetno provođenog postupka javne nabave, treba nam 'crna lista', ističe zastupnica i tumači kako su novci koji su otišli žaliteljima, otišli iz našeg džepa.  Želimo i crnu listu onih koji su najviše novca iz proračuna isisali da bi pokrili svoje greške, zanima nas koja tijela državne uprave najviše griješe u uzimanju sredstava iz EU, zanima nas i tko su profesionalni žalitelji, pobrojala je Selak Raspudić.

 Rada Borić (ZLB) upozorava na velik broj javnih nabava sa samo jednim ponuđačem i naglašava kako je tu najveći korupcijski rizik, jer ponekad se natječaji pišu tako da samo nedostaje „napisati koju boju trebaju imati oni koji provode neku radnju“. Kako se misli zaštititi tržišno natjecanje uz jednog ponuditelja"? upitala je.

 SDP-ov Željko Pavić osvrnuo se na podatak da je nastavljen trend velikog broja žalbi na dokumentaciju o nabavi, propitujući bi li se to moglo spriječiti da unutar DKOM-a postoji služba koja bi kontrolirala tu dokumentaciju.

 Pohvale za rad DKOM-a i Izvješće izrekla je Branka Juričev Martinčev (HDZ). Veseli povećanje projekata financiranja iz EU fondova, kao i to da DKOM brzo i kvalitetno postupa u njima, to doprinosi ukupnom skraćenju postupka i većoj iskorištenosti sredstava, kazala je.

Potrebna sustavnija edukacija

 Većina zastupnika suglasila se da je potrebna sustavnija edukacija sudionika javne nabave kako bi se izbjegle greške u postupcima.

 U 2019. Komisija je u radu imala 1.365 žalbenih predmeta, od kojih je 1.209 bilo novo zaprimljenih, što je blago povećanje u odnosu na 2018.

 Najveći broj žalbi odnosio se na fazu odluke o odabiru (66 posto), no nastavljen je trend velikog broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (32 posto), što se velikim dijelom može pripisati jedinstvenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.

  Odluke Komisije mogu se osporavati pred Visokim upravnim sudom, a taj je Sud u 2019. poništio manje od tri posto njenih odluka.