Prvog studenog je nastupila zakonska obveza paljenja dnevnih svjetala na vozilima, a već od ovog utorka stiže nam još jedna obveza. Naravno, riječ je o zimskim gumama. Zakon o sigurnosti prometa na cestama nalaže obveznu uporabu zimske opreme na zimskim dionicama u RH u periodu od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine. To se odnosi na sve vrste motornih vozila, bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Kako ulazimo u kasnu jesen, a uskoro dolazi i kalendarska zima, posve je jasno da će dani biti hladniji i da uvijek postoji velika šansa za snijeg, barem kad je riječ o kontinentalnom dijelu Hrvatske. No bez obzira na mogućnost snijega, vrlo je velika vjerojatnost da će češće padati kiša i da će prometnice biti mokre, a uz niže temperature niti najbolje ljetne gume možda neće biti dovoljne. Stoga je i bez zakonske obveze posve normalno da ćete na svoja vozila montirati zimske ili barem cjelogodišnje gume.

Moramo li zaista imati baš zimske gume?

Treba reći i da zimska oprema ne znači nužno da morate imati isključivo zimske gume na svom vozilu. Ipak, svi odgovorni sudionici u prometu brinu se za to da se njihovo vozilo sigurno kreće u otežanim okolnostima na prometnicama, odnosno u nepovoljnim vremenskim prilikama koje uglavnom dolaze u hladnijem periodu godine. Stoga će većina, bez obzira na zakonom propisani datum, a pogotovo oni s kontinenta, bez ikakvog pogovora odlučiti čak i prije na promjenu iz ljetnih u gume primjerene dobu godine ispred nas.

Ljetne, cjelogodišnje ili zimske gume?

Vidjeli smo da zakon kaže da i ljetne gume mogu biti dio zimske opreme ako imaju minimalno četiri milimetra dubinu profila gazne površine u glavnim kanalima, uz obvezu držanja u prtljažniku lanaca spremnih i ispravnih za eventualno montiranje u slučaju teških uvjeta na kolniku. Ipak, naša je preporuka vrlo nedvosmislena: ljetne gume za ljeto, a zimske za zimu!

Zimske gume dizajnirane su tako da postignu najbolje rezultate kada temperatura padne ispod sedam Celzijevih stupnjeva. One imaju veći udio prirodnog kaučuka koji ne postaje krut kad temperatura padne ispod tih famoznih sedam stupnjeva te ostaje elastičan i pri vrlo niskim temperaturama. Smjesa materijala od koje je napravljena gazna površina, a namijenjena zimskim uvjetima, kombinira prirodnu gumu, silicijev dioksid (SiO2 ili silika, koja služi kao vezivno sredstvo umjesto nekada korištene čađe) i ulje uljane repice. Taj spoj daje zimskoj gumi bolje prianjanje u ekstremnim uvjetima, kao i otpornost na habanje i prianjanje na mokroj podlozi. Mješavina prirodne gume i silike pruža vrlo dobru otpornost na trošenje, a ulje uljane repice pridonosi prianjanju na snijegu i ledu, kao i čvrstoći na trganje, što čini gumu vrlo otpornom u kontaktu s oštrim kamenjem, naprimjer.

S druge strane visok udio silike omogućuje gumi postizanje niskog otpora kotrljanja, čime se smanjuje potrošnja goriva i štetne emisije. Ljetne gume stoga imaju manje prirodnog kaučuka, a više sintetičkog kaučuka (jeftiniji je, ali otporniji prema višim temperaturama).

Neki vozači vole koristiti all-season ili cjelogodišnje gume, no one su više za područja u kojima se klimatski uvjeti često mijenjaju, pa mogu dobro poslužiti za kombinaciju oba uvjeta. Manje se troše od zimskih guma ljeti, a dobro drže kada su loši uvjeti na cesti. No za velike temperaturne razlike između ljeta i zime u većem dijelu zemlje bolje koristite ljetne gume ljeti, a zimske gume zimi.

Nadalje, struktura i uzorak gaznog sloja na najboljim zimskim gumama za ceste dizajnirani su tako da do punog izražaja dođu specifični materijali od kojih su napravljene i 'pretvori' ih u najbolje vozne karakteristike u mokrim, ledenim ili snježnim uvjetima na kolniku. Primjerice, dodatni kanali, utori i lamele pomažu u prianjanju i zaštiti od akvaplaninga. Blokovi su također dizajnirani u različitim dimenzijama kako bi se učinilo optimalnim samočišćenje gazne površine gume, osiguravajući najbolje prianjanje kad se vozi po snijegu. Kada to ne bi bilo tako, dobili bismo, uvjetno rečeno, ravnu sklisku površinu gazne plohe gume i upravljanje u ovakvim složenijim uvjetima ne bi bilo optimalno.

Zimske gume imaju i obodne utore koji pomažu u uklanjanju vode i taloga ispod gazne plohe, povećavajući stabilnost. Što se tiče obrasca gaznog sloja, ove gume obično imaju usmjerenu ili asimetričnu gaznu površinu. Usmjereni blokovi gazne površine zimskih guma pomažu u potiskivanju snijega, istovremeno pružajući stalni kontakt s podlogom po kojoj se vozimo. Asimetrične gume, dodatno, imaju različit izgled blokova na unutarnjoj i vanjskoj strani gaznog sloja. Unutarnji segmenti osiguravaju učinkovito otjecanje vode dok vanjski rub nudi bolju vuču i prianjanje tijekom vožnje u zavoju.

Ako je na cesti puno vode, postoji rizik od gubitka kontrole nad vozilom i akvaplaninga, a koji nastaje kada je količina vode između gazne površine i podloge tolika da ona ne može dovoljno brzo i u zadovoljavajućoj količini otići sa strane ili iza gume. Dobre zimske gume mogu to spriječiti, ako ne u stopostotnom iznosu, ono bar u značajnijem od ljetnih guma.

Kod zimskih guma prag sigurnosti u kritičnim situacijama znatno je viši: pri nula stupnjeva Celzija i 90 kilometara na sat kočioni put ljetne gume povećava se za 5,40 metara na mokrim cestama. Na snijegu i brzini od 80 kilometara na sat automobil s ljetnim gumama kočenjem se potpuno zaustavi 42 metra kasnije nego vozilo sa zimskim gumama.

Zimske gume imaju posebnu oznaku na bočnici: simbol M + S za blato i snijeg (Mud and Snow), koji označava povećanu prikladnost guma za zimske uvjete, a dodjeljuje ga sam proizvođač. Međutim ne postoji nijedan standardizirani propis ili obavezni praktični vozački test koji bi odredio performanse takve gume. Stoga znak M + S ne govori ništa o kvaliteti zimskih svojstava guma, poput trakcije. Je li guma s oznakom M + S prikladna za sve uvjete? Odgovor je - ne nužno! Svi zimski modeli imaju oznaku M + S, pa ste tu čisti prema zakonu, ali nisu sve gume s oznakom M + S zimske gume.

Kako bi se zadovoljili zahtjevi svih vozača, uvedeno je označavanje 3PMSF (Three Peak Mountain Snow Flake), lako prepoznatljiv simbol koji sadrži snježnu pahuljicu s tri vrha u pozadini. Ovo je jedini označeni element koji potvrđuje stvarne zimske parametre gume. Modeli s ovom oznakom prikladni su za zahtjevne vremenske uvjete i zadržavaju svoje performanse na temperaturama ispod nule. Simbol 3PMSF standardiziran je i kontroliran u EU, što jamči da proizvod ispunjava uvjete rigoroznog ispitivanja i prikladan je za rad u teškim vremenskim uvjetima.

No simbolom 3PMSF ne označavaju se samo zimske gume, već i svesezonski modeli koji ispunjavaju određene zahtjeve za vuču na snijegu.

Što još treba učiniti prilikom promjene guma?

Sezonska promjena guma često donosi i neke dodatne pogodnosti o kojima možda prosječni vozač ne razmišlja, ali ih svakako treba spomenuti. Naravno, radi se o balansiranju kotača kod ovlaštenih osoba u vulkanizerskoj radionici, a dobra je to prilika da date pregledati felge, kočnice i dijelove ovjesa automobila te naravno same gume na kojima ste se do sada vozili, nakon čega ćete donijeti odluku hoćete li u proljeće ići u nabavu novih ili ćete ih moći koristiti u narednom ljetnom periodu.

Što je s geometrijom kotača na vozilu?

Ne treba nikako zaboraviti na to da biste prije same promjene setova guma mogli, i zapravo trebali, u ovlaštenoj radionici provjeriti geometriju kotača na vozilu. Ona je izuzetno važna za sigurnost automobila i trajnost guma. Ukoliko je geometrija nepravilna, vozilo se lakše zanosi, ima dulji zaustavni put, ali i puno više troši gume. Ako već montirate na svom često skupocjenom vozilu nove gume, geometriju svakako treba provjeriti i po potrebi namjestiti da se one ne bi odmah počele nepravilno trošiti jer to im rapidno smanjuje vijek trajanja.

Ključ sigurnosti na cesti je u tvornički zadanim parametrima geometrije. Trag (često se kod nas koristi i kolokvijalni naziv – špur), nagib i zatur svaki proizvođač propisuje za svoje modele i te se mjere moraju poštivati. Nekadašnje mehaničke i optičke instrumente zamijenili su suvremeni laserski uređaji jer su brži i precizniji. Sam pregled traje 15-ak minuta i ne košta previše, a ukoliko se uoče odstupanja u ovim parametrima, odmah se vrši mehanička korekcija, a to je posao za profesionalce. Svakako se raspitajte o ovoj problematici u ovlaštenim radionicama. Na taj način bit ćete sigurniji i vi, ali i ostali sudionici u prometu.