U HUP-u je u srijedu održana izborna sjednica HUP- UPIIP Koordinacije proizvođača, prerađivača i trgovaca kave. Za predsjednika Koordinacije na mandat od dvije godine je jednoglasno izabran Ivan Artuković, direktor tvrtke Franck
Na izbornoj sjednici se također raspravljalo o važnosti ukidanja dodatnog posebnog poreza na kavu. U Hrvatskoj je ispijanje kave društvena navika, a poznate su i blagodati utjecaja kave na zdravlje. No, kava je također tretirana kao luksuzni proizvod te se time na istu obračunava dodatni poseban porez. Ukupni iznos ovog poreza državnom proračunu ne donosi mnogo, ali stvara pritisak proizvođačima te utječe na potrošačev izbor, pri čemu Koordinacija teži prema tome da potrošač odabere i, za sebe, prihvatljivu cijenu i odgovarajuću kvalitetu.
vezane vijesti
Rast cijena, poteškoće u opskrbi, manjak radne snage i drugi tržišni problemi u proteklih nekoliko godina imale su utjecaj i na ovaj sektor. Samim time proizvođači, prerađivači i trgovci ne vide rješenje u dodatnom podizanju cijena finalnog proizvoda jer smatraju da kava treba biti financijski jednako dostupna svakom potrošaču.
Nastojanja Koordinacije su već unazad nekoliko godina usmjerena prema inicijativama ukidanja predmetnog poreza. Jedan od razloga je što nepovoljan porezni tretman dovodi do poticanja prekogranične kupnje, destimulira osobnu potrošnju, čime negativno utječe na BDP i konkurentnost. Članice EU koje su ukinule ovaj porez, bilježe rast prodaje i potrošnje kave, što je jedan od čvrstih argumenata da se ukidanje poreza provede i u Hrvatskoj.
'U Hrvatskoj 93% populacije starije od 15 godina svakodnevno konzumira barem jednu šalicu kave što dovoljno govori o popularnosti ovog napitka. U našem okruženju niti jedna država članica EU-a nema navedeni porez. Kako te države primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu od 9%, ukupno porezno opterećenje kave je u Hrvatskoj veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. Prihod od posebnog poreza na kavu od oko 120 milijuna kuna je zanemariv, što čini samo 0,78% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza. Budući da je ubiranje ovog poreza vezano uz razmjerno visoke troškove administriranja i kontrole, neto porezni efekt je znatno manji. Primjeri Slovenije i Rumunjske, zemalja koje su ukinule ovaj porez, pokazali su da je odluka rezultirala povećanjem potrošnje te time i do većeg priljeva u državni proračun temeljem preostalih poreznih davanja', izjavio je Artuković.
