Dobro došli u Hrvatsku, u Ružinu ulicu 118-122 u Osijeku. Ovdje su nekretnine gospođe Suzane Gvozdenović. Jedna je srušena, a druga na tom mjestu pred završetkom gradnje već četiri godine, koliko traje avantura još 15 obitelji koje su od građevinske tvrtke otkupile skupe stanove da bi ih banka okupirala i ponudila na opetovanu prodaju putem dražbe
Gvozdenović je podstanarka otkako je 2006. godine pristala tvrtki Triangl d.o.o. iz Vinkovaca prepustiti svoju kuću i dvorište u zamjenu za stan od 92 kvadratna metra. Triangl je zgradu od 42 stana i poslovnim prostorom obećao izgraditi već sljedeće godine, ali građevinski radovi su trajali sve dok početkom 2009. radnici nisu iznenada nestali.
Dvije susjedne obitelji gospođe Gvozdenović također su zamijenile svoje kuće za stanove, a ostali su doslovce platili po 70, neki 100 posto cijene stanova čiji je četvorni metar stajao 1300 eura. U banci je tada važio slogan 'od plana do stana'.
Objekt je gotovo u potpunosti dovršen. Direktorica Triangla Natalija Kuntić kaže da nedostaje oko pet posto radova, na fasadi i dijelu instalacija. Problemi su nastali, tvrdi, upravo pri završetku gradnje kada je Erste & Steiermärkische banka odbila dalje kreditirati radove.
'Kasnili smo s plaćanjem jedne rate kamata i odjednom nam je obustavljeno kreditiranje, bez upozorenja. Od tada ne možemo saznati ni stanje našeg duga ni bilo kakav odgovor banke na naše dopise', iznosi Kuntić, koja se također smatra preveslanom kao i nesuđeni stanari.
Dok traje spor oko povrata tog kredita od 1,9 milijuna eura, koliko je Trianglu odobrila Erste & Steiermärkische banka, vlasnici stanova angažirali su odvjetnika da im pomogne vratiti bilo nekretnine bilo novac. Jer ne samo da je Erste banka na osnovu hipoteke pokrenula ovrhu i prodaju stanova dražbom, nego nesretni ljudi ne mogu ni do novca uplaćenog na poseban depozitni račun u banci.
Od Darija Gabrića iz Erste banke tportal je primio dvije kartice teksta objašnjenja o načinu kreditiranja graditelja stanova, međutim, bez odgovora na pitanja o konkretnom slučaju. Gabrić naglašava da se mora držati bankovne tajne o odnosu s klijentom.
'Banka uvijek poduzima niz koraka kako bi zajednički s njima pronašla optimalno rješenje za podmirenje dospjelih obveza. Bitno je naglasiti da u velikoj većini slučajeva Banka uspijeva pronaći rješenje u vidu nekog od modela reprograma obveza, kad god za to postoje objektivni uvjeti, kao i dobra volja te suradnja klijenta', rekao je Gabrić koji nije želio precizirati zašto je onda kredit obustavljen uoči završetka radova u Ružinoj 118-122.
Gabrić nadalje ističe da banka povrat kredita, razumljivo, mora osigurati hipotekom do kraja izgradnje i ostale detalje spomenutog modela. Uglavnom nismo dobili odgovor na pitanje postoji li ovakav ili sličan slučaj u Hrvatskoj u kojemu je Erste banka kreditirala gradnju stanova, koji su u međuvremenu otkupljeni, a sada se sistemom ovrhe ponovno prodaju.
O tome se moglo čitati 11. travnja 2012. u Novom listu, koji piše da je u Rijeci nasamareno 18 obitelji. Kao kreditna banka opet se javila Erste & Steiermärkische, koja je 1,1 milijuna eura kredita odobrila tvrtki Tinj Cro Plus, da bi uslijedio scenarij iz osječke Ružine.
Osječki slučaj obespravljeni su prijavili USKOK-u još prije dvije godine, a nedavno su osnovali udrugu kako bi zajednički utužili Erste & Steiermärkische.
