Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima, koje je objavio Državni zavod za statistiku, pokazuju da je više od polovice registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno u četiri područja djelatnosti: trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (12,5 posto registriranih i 14,3 posto aktivnih), prerađivačka industrija (sedam posto registriranih i 8,6 posto aktivnih), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,6 posto registriranih i 13 posto aktivnih) te ostale uslužne djelatnosti (20,1 posto registriranih i 13 posto aktivnih).

Udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 80,4 posto, a njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 68,1 posto zastupljeno u pet područja djelatnosti sljedećim redoslijedom prema veličini udjela: trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (17,6 posto), Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16 posto), prerađivačka industrija (10,7 posto), građevinarstvo (15 posto) te Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8,8 posto).

Udio neprofitnih aktivnih subjekata je 19,6 posto. Polovica tih subjekata pripada ostalim uslužnim djelatnostima. Druga polovica raspoređena je na djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija (28,9 posto), obrazovanje (7,4 posto), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6,6 posto) te javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (2,7 posto).

Struktura prema djelatnostima poslovnih subjekata obrta i slobodnih zanimanja bitno je ujednačenija u odnosu na strukturu pravnih osoba, piše DZS. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti najzastupljenija su djelatnost. Osim nje, još pet djelatnosti pokriva polovicu ukupnih subjekata.

Najčešće u privatnom vlasništvu

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je obuhvaćeno 79,4 posto subjekata. U državnom je vlasništvu 0,8 posto subjekata, u mješovitome 0,3 posto njih, u zadružnom vlasništvu 0,4 posto, a za 19,1 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati.

Struktura vlasništva prema djelatnostima pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. u djelatnostima trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom od 98,6 posto, poslovanje nekretninama, s udjelom od 99,2 posto, te prijevoz i skladištenje, s udjelom od 98,2 posto. Približno jednak udio tog oblika vlasništva među proizvodnim djelatnostima imaju građevinarstvo (99,3 posto), prerađivačka industrija (98,0 posto) te Informacije i komunikacije (98,8 posto).

Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, najveći udio (54,3 posto) imaju subjekti s 1 – 9 zaposlenih i 34,9 posto subjekti bez zaposlenih, 8,4 posto udjela imaju subjekti s 10 – 49 zaposlenih, 2,1 posto subjekti s 50 – 249 zaposlenih, a 0,4 posto udjela imaju subjekti s više od 250 zaposlenih.

Popularni d.o.o.

U strukturi trgovačkih društava prema pravno ustrojbenim oblicima uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 73,4 posto, a udio aktivnih 74,7 posto. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću drugi je oblik prema brojnosti, s 25,6 posto registriranih i 24,4 posto aktivnih. Ostali oblici trgovačkih društava čine ostalih jedan posto.

Struktura registriranih neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da 96,9% čine udruge, ustanove, udruženja i slične organizacije, a 3,1% tijela državne vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Promatra li se aktivnost spomenutih pravnih osoba, uočljivo je da je 45,8 posto aktivnih. Njihova struktura po djelatnostima pokazuje da su to subjekti iz četiri područja djelatnosti: ostale uslužne djelatnosti (59 posto registriranih i 41,2 posto aktivnih), javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (3,7 posto registriranih i 33,4 posto aktivnih), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (4,8 posto registriranih i 62,6 posto aktivnih) te obrazovanje (3,7 posto registriranih i 90,9 posto aktivnih).

Gotovo trećina tvrtki u Zagrebu

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 20,1 posto. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,4 posto pravnih osoba i 14 posto fizičkih osoba.

Tri županije imaju više od pet posto udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (7,9 posto), Istarska (7,3 posto) i Zagrebačka (6,7 posto). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.

Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava razlikuje se od strukture registriranih. Tako je, recimo, udio Grada Zagreba u skupinama tih subjekata u registriranim subjektima 34,1 posto, a u aktivnima 33,4 posto. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u aktivnim subjektima iznosi 10,7 posto, a u registriranima 10,8 posto.

Podaci o promjenama registriranih subjekata raspoređeni su u tri skupine: osnivanje, brisanje i usklađivanje. Oni pokazuju da se u naznačenom razdoblju povećao broj osnivanja i brisanja, dok je broj usklađenja jednak, pojasnili su iz DZS-a.