Prema studiji kreditnog osiguravatelja Allianz Tradea, stopa inflacije koju percipiraju stanovnici Njemačke u svibnju je iznosila 18 posto. Bila je gotovo tri puta viša od službeno izračunate inflacije od 6,1 posto, piše Tagesschau. Percipirana inflacija snažno je porasla i u Hrvatskoj, a krajem 2021., kako se pisalo, premašila je 24 posto, što je znatno više od ostvarene stope potrošačke inflacije od 3,8 posto u listopadu, naveli su analitičari u HNB-ovom blogu 'Inflacija i percepcija inflacije u Hrvatskoj', objavljenom prije nego što je ona zaista podivljala.

Općenito, smatra se višom od izmjerene, navodi se u njemačkoj analizi, no trenutna dinamika produbila je jaz između percipirane i stvarne inflacije.

'Postoji velik jaz između percipirane i stvarne inflacije, posebno u Njemačkoj', kaže Jasmin Gröschl, viši ekonomist u Allianz Tradeu. U eurozoni u cjelini te dvije vrijednosti razlikuju se oko devet postotnih bodova, a u Njemačkoj oko jedanaest.

'To nije beznačajno, jer percipirana inflacija ima snažan utjecaj na potrošače, primjerice na njihovo ponašanje', kaže Gröschl i dodaje: 'Ova razlika igra važnu ulogu za gospodarstvo i tvrtke, kao i za politiku kamatnih stopa.'

Stručnjaci su istražili i razloge za ovo visoko odstupanje povezano sa sastavom košarice i ponašanjem potrošača. Sukladno tome, oni obraćaju više pozornosti na promjene cijena proizvoda koje često kupuju, poput hrane i pića, goriva ili drugih artikala u supermarketu.

'Ako te cijene porastu iznad prosjeka, ljudi imaju osjećaj da je inflacija mnogo viša', navodi Gröschl. Dok kupujemo dobra i usluge i zapažamo koliko koštaju, stvaramo sliku o tome koliko se cijene mijenjaju i kojom brzinom. No naša percepcija često se ne poklapa sa službenim podacima o inflaciji. Zašto je to tako?

Duže pamtimo povećanje cijena. Premda uglavnom manje primjećujemo stabilne cijene ili one u padu, i one su uključene u izračun prosječne stope inflacije.

Redovitim gotovinskim plaćanjima posvećujemo više pozornosti nego neredovitim kupnjama i izravnim terećenjima računa. Kada razmišljamo o inflaciji, često imamo na umu cijene dobara i usluga koje najčešće kupujemo, kao što su benzin, kruh ili šišanje.

Ako te cijene natprosječno porastu, mogli bismo precijeniti stvarnu stopu inflacije. Nasuprot tomu, promjene cijena dobara i usluga koje rjeđe kupujemo (npr. automobila i pokućstva) ili koje plaćamo izravnim terećenjem bankovnih računa (npr. mjesečne najamnine ili premije osiguranja) mogu manje utjecati na našu percepciju stope inflacije, piše ekonomist Ivan Vidas s portala Insolve.hr.

Potrošačke navike utječu na 'osobnu' stopu inflacije. HIPC (Harmonizirani indeks potrošačkih cijena) temelji se na košarici dobara i usluga koja pokazuje izdatke svih građana u određenoj državi ili području, npr. u Europskoj uniji ili europodručju. Navodi se također da je svatko od nas izložen različitoj stopi inflacije.

Naprimjer, ako cijene benzina porastu mnogo više od cijena drugih dobara i usluga, osobama koje često koriste automobil može se činiti da je stopa inflacije viša od izmjerene stope jer oni troše na benzin više od prosjeka. Netko drugi možda će imati osjećaj da je inflacija niža od izmjerene stope jer cijene proizvoda koje često kupuje rastu manje od prosjeka. Takve razlike u percepciji mogu se pojaviti među različitim demografskim skupinama u populaciji.

Znatne razlike između percipirane i izmjerene inflacije mogu nastati osobito u doba velikih promjena, poput uvođenja eura. Te razlike čak mogu narušiti povjerenje građana u službenu statistiku. U mnogim državama europodručja prelazak s nacionalne valute na euro bio je povezan s iznimno visokom percipiranom inflacijom.

Svako kućanstvo u Hrvatskoj ima svoju jedinstvenu potrošačku košaricu koja odražava njegov dohodak, ukuse, mjesto stanovanja, navike, životne okolnosti i vjerojatno još neke specifične karakteristike. S druge strane, stopa inflacije je broj i predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo. Iako je praktično imati jednu stopu inflacije jer nam omogućava njeno jednostavno praćenje kroz vrijeme i usporedbu s drugim zemljama, ta stopa ne predstavlja sva kućanstva u Hrvatskoj.

Problem je u tome što stopa inflacije mjeri promjene cijena za cijelu Hrvatsku, kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo, dok u stvarnosti svako od njih ima svoju inflaciju, što znači da postoji njena distribucija: nekima je ona manja od referentne stope, a nekima veća.

Lucija Fioretti, Karlo Kotarac i Davor Kunovac iz Sektora istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) na temelju podataka iz Ankete o pouzdanju potrošača analizirali su promjene percipirane inflacije u Hrvatskoj, a zatim i uzroke recentnog razilaženja percipirane i ostvarene stope potrošačke inflacije.

Napomenuli su da prosječna percepcija inflacije raste neuobičajeno brzo u odnosu na ostvarenu inflaciju.

Pojasnili su da je ta percepcija, to jest potrošačka subjektivna ocjena porasta cijena, izrazito važna nositeljima monetarne politike, tj. središnjoj banci, jer je usko povezana s formiranjem očekivanja o budućoj inflaciji, a koja su, naposljetku, važna odrednica budućih ostvarenja inflacije.

Detaljnija analiza podataka otkrila je, naveli su tada HNB-ovi analitičari, da percepcija inflacije među ispitanicima nije homogena i ovisi, između ostalog, o razini njihova dohotka.