Propast splitske Credo banke i njezina konačna likvidacija nisu izazvali preveliku paniku među građanima i štedišama: premda su poslovnice otvorene tek negdje oko 13 sati, nisu zabilježene nikakve gužve ni bijesni klijenti, vjerojatno jer su depoziti fizičkih osoba do visine od 400 tisuća kuna osigurani
Banka će ići u likvidaciju, a ne stečaj, što bi trebao biti pokazatelj da je njezina imovina još uvijek veća od dugovanja. Predsjednik Uprave Šime Luketin, koji je upravo na dan objave neugodne vijesti službeno izabran u Nadzorni odbor Hajduka, izbjegava novinare. Nije ni čudo: Hrvatska narodna banka javno ga je optužila za brojne nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju, a još u svibnju je ustvrdila da je u svojim izvješćima prikazivao stanje znatno boljim nego što jest.
Za Luketina je prilično nezgodan još jedan podatak: početkom devedesetih bio je direktor jedne male novčarske ustanove, splitske banke TT, koja je također otišla u neslavno završila u stečaju.
Glavni uzrok propasti Credo banke jest njezin odnos prema vlasnicima, grupama splitskih poduzetnika okupljenih oko tvrtki Adut nekretnine i Alkom, a koje drže preko 86 posto dionica Credo banke. Njima su odobravani krediti koji višestruko nadmašuju visinu jamstvenog kapitala, a pored toga nisu uredno vraćani, pa se nameće zaključak da su poduzetnici sami uništili vlastitu banku - no pitanje je zašto HNB nije reagirao ranije. Nepravilnosti su se, naime, mogle naslutiti još davno.
To se posebno odnosi na tvrtku Adut nekretnine i njezina vlasnika Borisa Barača, koji se godinama pojavljuje u javnosti kao investitor budućeg poslovno-stambenog kompleksa Small mall u središtu Splita, navodno vrijednog pedesetak milijuna eura. Barač je projekt preuzeo od propale tvrtke CBM prije gotovo deset godina, a zajedno s njime i nezadovoljne kupce koji su već uplatili gotovo pet milijuna nekadašnjih njemačkih maraka za poslovne prostore koje nikada nisu vidjeli. Prevareni građani potom su se okupili u udruzi i stali tražiti svoja prava, no Barač je kao odgovor 'preprojektirao' cijeli kompleks i izjavio da prostori koji su već prodani - više ne postoje.
'Već prije godinu dana sve nam je bilo jasno: banka je održavala bilancu perući novac preko Adut nekretnina putem fiktivnih kredita, zbog čega je zemljište budućeg centra pod hipotekom. Jednostavno, nikakav poslovno-stambeni kompleks nikada nisu ni namjeravali graditi', tvrdi Matko Petričević, predsjednik Udruge kupaca prostora u Small mallu.
HNB-OV DAVOR HOLJEVAC: NA PROMETRANJU JOŠ ČETIRI BANKE
Da se građani sa depozitima do 400 tisuća kuna ne moraju brinuti, potvrdio je u Dnevniku 3 viceguverner HNB-a Davor Holjevac. Kazao je da će građani do svog novca doći kada se napravi popis i utvrdi evidencija, što bi se moglo dogoditi već sljedeći tjedan. Pravne i fizičke osobe (njih oko 1500) koje su u banci imale pohranjeno više od 400 tisuća kuna morat će, kaže viceguverner, pričekati da se zavši postupak likvidacije ili stečaja.
Kazao je kako je Credo banka tipičan primjer takozvanog projekta 'moja banka' u kojem vlasnici iz depozita građana financiraju svoje kreditne projekte.
Za sada ni jedna druga banka, kaže, nije u situaciji u kojoj se našla Credo banka, no ima nekih koje su u takozvanoj zoni promatranja. To su, potvrdio je Holjevac, Banka kovanica, Vaba banka, Karlovačka banka i Nava banka.
