Dionički indeksi na Wall Streetu u ponedjeljak su zabilježili najveći dnevni pad od srpnja 2022. zbog sve većeg straha investitora od moguće recesije u američkom gospodarstvu. Panična rasprodaja zahvatila je i druge svjetske burze, a pravi slom doživjela je Tokijska burza
Dan nakon najvećeg pada Wall Streeta od srpnja 2022. terminski ugovori na američke dionice signaliziraju oporavak, a analitičari još uvijek dvoje je li jučerašnji potop najava dugoročnog negativnog trenda ili je riječ o zdravoj korekciji pregrijanog tržišta.
U redovnom trgovanju u ponedjeljak Dow Jones je pao 2,6 posto, S&P 500 tri posto, a Nasdaq Composite, koji prati kretanje cijena tehnoloških dionica, potonuo je za 3,43 posto.
vezane vijesti
Prošlotjedni podaci o smanjivanju aktivnosti u industrijskom sektoru SAD-a u srpnju na najnižu razinu u osam mjeseci te slabo izvješće o zaposlenosti, koje je pokazalo da je u američkom gospodarstvu u tom mjesecu kreirano svega 114 tisuća novih radnih mjesta nasuprot prognoziranih 175 tisuća, nagnali su investitore da počnu strahovati o recesiji u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Ulagače su razočarali i rezultati tehnoloških tvrtki Amazon, Alphabet i Intel. Sve to potaknulo ih je na povlačenje kapitala iz dionica, posebice tehnoloških.
Oštra korekcija na Zagrebačkoj burzi s danom zakašnjenja
Indeksi Zagrebačke burze u utorak prijepodne oštro su pali, za otprilike 2,5 posto, reagirajući tako na veliku korekciju cijena dionica dan ranije na globalnim burzama, pri čemu su pale cijene svih dosad trgovanih dionica, a posljedično su i svi sektorski indeksi na gubitku.
Crobex indeks bio je oko 10,30 sati u minusu 2,57 posto, na 2.895 bodova, a Crobex10 za 2,44 posto, na 1.800 bodova. Pritom su svi dionički sektori pali, a najviše Crobextransport, za 4,91 posto.
Redovni promet dionicama premašio je pola milijuna eura te je bio otprilike dvostruko veći nego u petak u isto doba.
Nasdaq indeks već u petak ušao u područje korekcije s padom za više od 10 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu.
Buffet rasprodaje Apple
Dionice Applea pale su 4,8 poso nakon što je Berkshire Hathaway Warrena Buffetta prepolovio svoj udio u proizvođaču iPhonea. Dionice Nvidie potonule su 6,4 posto, Microsofta 3,3 posto, Tesle 4,2 posto. U isto vrijeme VIX indeks, pokazatelj straha na Wall Streetu, dosegnuo najvišu razinu od kraja listopada 2020.
S obzirom na zabrinjavajuće podatke analitičari sada očekuju da će Federalne rezerve biti primorane znatnije smanjiti kamatne stope, unatoč nedavnoj odluci da ih zadrži nepromijenjenima.
Pad prinosa na američke dionice i obveznice, ocjenjuju analitičari UBS Global Wealth Managementa, izaziva zabrinutost da su Federalne rezerve možda predugo odgađao smanjenje kamatnih stopa, 'riskirajući recesiju'.
S tržišta kriptovaluta izbrisano 270 milijardi dolara
Kriptovalute su bruno reagirale na rasprodaju druge rizične imovine na burzama, nakon najave moguće recesije u SAD-u. Vodeća virtualna valuta bitcoin potonula je u ponedjeljak za više od 10 posto spustivši se na 54.357 dolara, najnižu razinu od veljače ove godine. Još je gore prošao ethereum – u jednom trenutku izgubio je čak četvrtinu vrijednosti.
Cijelo tržište kriptovaluta izgubilo je oko 270 milijardi dolara u 24 sata što još jednom potvrdilo sklonost virtualnih valuta velikim oscilacijama cijena.
Analitičari Goldman Sachsa, pak, povećali su izglede za 12-mjesečnu recesiju u SAD-u za 10 postotnih poena, na 25 posto, dok u JPMorganu ocjenjuju da je ta vjerojatnost i veća, doseže 50 posto.
S druge strane, pojedini analitičari smatraju da je aktualnu rasprodaju treba gledati kao zdravu korekciju imajući u vidu napuhane cijene dionica tehnoloških kompanija.
Crni ponedjeljak u Tokiju
Potres na Wall Streetu uzdrmao je i duge svjetske burze, a najveći udar pretrpjela je Tokijska burza. Oštar pad japanskog burzovnog tržišta, čiji indeksi s u se stropoštali po stopi od 12,5 posto, bio je najgori od Crnog ponedjeljka na Wall Streetu 1987.
Posljedica je to, između ostaloga, i prošlotjednog iznenadnog poteza središnje banke Japana koja je nakon 17 godina počela zaoštravati monetarnu politiku podizući kamatnu stopu na 0,25 posto.
To je dovelo do zaustavljanja tzv. vezane trgovine (carry trade), prilikom koje su međunarodni investitori jeftino posuđivali jen kako bi financirali ulaganja u drugu imovinu s višim prinosom.
