Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo je najveći u Europskoj uniji. Pri tome je hrvatska obala kao glavni turistički adut u zemlji tijekom ljeta u fokusu javnosti, ali što je s kontinentalnim dijelom Hrvatske? Glavni grad se u posljednjih desetak godina iz isključivo tranzitnog odredišta sve više pretvara i u turističku destinaciju. U lipnju je ostvareno dvostruko više dolazaka nego prošle godine, turisti ostaju nešto duže, a Azijate su zamijenili Amerikanci
Usporedimo li ovogodišnje podatke za lipanj s onima iz rekordne 2019. godine, u Zagrebu je prošli mjesec ostvareno 70 posto dolazaka i 82 posto noćenja. S obzirom na to da su ove godine popustile pandemijske restrikcije na razini većine zemalja, porast dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu nije začuđujući. Tako se bilježi više od dvostruko više dolazaka u lipnju u odnosu na lanjski lipanj te je 92 posto više ljudi u Zagrebu potražilo i smještaj, pokazuju podaci Turističke zajednice grada Zagreba.
Zanimljivo je istaknuti da je Zagreb u prvih pola godine prvi grad u Hrvatskoj po ostvarenim dolascima, a četvrti po noćenjima. Od 1. siječnja do 30. lipnja u Zagrebu je ostvareno 144 posto više dolazaka (409.990) i 112 posto više noćenja (910.500) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
vezane vijesti
Najviše turista bilo iz Njemačke, SAD-a, Italije, Srbije te iz susjedne nam Bosne i Hercegovine. S druge je strane primjetan porast gostiju iz SAD-a, pa su oni na prvom mjestu po noćenjima u Zagrebu, a slijede ih gosti iz Njemačke, Italije, Velike Britanije, ali i Rusije. Osjetno manje gostiju ove godine u odnosu na pretpandemijsku 2019. dolazi iz Južne Koreje i ostalih azijskih zemalja.
Treba istaknuti da je vidljiv porast privatnog smještaja u odnosu na 2019. godinu, pa je ove godine 33 posto od ukupnih noćenja ostvareno u privatnom smještaju, što je rast od pet posto. Privatni smještaj 'ukrao' je goste hotelima, pa se u njima bilježi pad noćenja od pet posto.
Ipak, hoteli su i dalje najpopularnija vrsta smještaja (58 posto od ukupnog broja noćenja), a slijedi ih privatni smještaj, pa hosteli, čija je popunjenost gotovo na istoj razini kao i prije tri godine.
I dok na Jadranu prvi put raste broj kreveta u hotelima, a u privatnom smještaju pada, u Zagrebu se bilježi blag rast ponude privatnog smještaja u odnosu na prosinac prošle godine. Trenutačno je u Zagrebu 3490 smještajnih jedinica u privatnom smještaju, a u prosincu ih je bilo 3397, što je rast od tri posto.
Blago pozitivan trend bilježi se po pitanju zadržavanja gostiju u Zagrebu. Tako se prosječno ostvaruje 2,4 noćenja, a prije tri godine ostvarivalo se njih 1,8.
