“Dao sam osobnu zadužnicu, ali nije to prvi put, mislim da sam prva osoba u Hrvatskoj ikad da je dao državi osobnu zadužnicu do porinuća broda”, rekao je Debeljak za N1, dodajući da nikome ne zamjera te da smatra da će za pet godina vjerojatno zahvaljivati svima za novo iskustvo.

“Glupo da smo izgubili milijardu kuna, ali naš kapital je preko dvije milijarde tako da nas to nije moglo ubiti. Da se dobiju sve dozvole, da se refinancira banka VTB, izabrali smo najjeftiniju, nakon toga je drugi ili treći dan došlo do zabrane bilo kakve isplate od VTB banke, a nismo uzeli iz Moskve već iz Frankfurta. Unatoč svemu tome, došli je do zabrane isplate”, opisuje Debeljak slučaj pa nastavlja:

“Nakon toga, kad smo našli tko će ući, pa su se trebali ishoditi za isplatu, a nakon toga je pušten probni balon da se vidi hoće li novac doći pa nije… Jednostavno, vrijeme prođe. Novac još uvijek nije riješen. Da bi izbjegli taj scenarij, ja sam trebao dati osobna jamstva, hvala financijeru da je vjerovao na moju zadužnicu i da je dao novac da odblokiramo.”

Otkrio je i što sada slijedi. “Sad idemo dalje s financiranjem, s tim završavamo sve brodove, završavamo priču, vraćamo državnu garanciju i idemo dalje.”

Nije krio otkriti tko je financijer. “Puno veća međunarodna institucija nego ijedna hrvatska financijska institucija, zapadna, možda jedna od najpoželjnijih, ali nemam pravo reći tko je.”

“Ispričavam se sivm radnicima, i iz DIV-a i Brodosplita”, poručio je Debeljak. Najavio je i da bi krajem godine prvi brodovi trebali početi izlatiti van.

Osvrnuo se i na jedan veliki projekt koji smatra revolucijom za hrvatsku brodogradnju. “Brod koji je kruzer, ali koji ima vlasništvo kao i stanogradnja, što je novitet, velika je potražnja i taj brod bi bio revolucija za hrvatsku brodogradnju, vrijedan je blizu milijardu eura, do 2027. smo tu popunjeni sa sigurno 4000 ljudi.”

Dodao je da će u novoj rundi pregovora s ministarstvom tražiti zakonsku korekciju cijena. “Nadam se da ćemo sjesti. Nikog krivim, možda krivim neke medije…”

Osvrnuo se i na dugovanja radnicima. “Svaki radnik u grupi je za sve što je odradio dobio posudbu, plaćeno i u toj najžešćoj krizi smo posudili oko milijun eura ljudima s kamatom od 2% i koju će, ako te ljude vratimo nazad, u tom slučaju ćemo dati i primanja veća da mogu vratiti to, pa će i država dobiti veće poreze i davanja.”

“Ja sam imao po 63 eura na svojoj kartici da ne znam mogu li na večeru s nekim”, rekao je između ostalog.

Naveo je da u Splitu trenutno radi 600 ljudi. “Za drugi mjesec nisu još svi dobili plaću, nadam se da ćemo to riješiti, ali to su sad relativno male cifre, to je par stotina tisuća eura dugova prema radnicima.”

Na upit hoće li te plaće biti isplaćene do kraja mjeseca odgovara: “Apsolutno se nadamo, radimo da bude što prije.”