U takvim uvjetima razvidno je i produbljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze. Istovremeno je zabilježeno usporavanje dinamike na godišnjoj razini te izvoza i uvoza roba. Naime, izražen u eurima, izvoz roba u odnosu na lipanj 2021. usporio je na 32,8 posto (u odnosu na 35,8 posto u svibnju) dok je vrijednost uvezenih roba porasla za 42,8 posto u lipnju (u odnosu na 55,3 posto u svibnju), elaboriraju analitičari RBA-e.

U prvom polugodištu izvezli smo roba vrijednih 11,5 milijardi eura, što je rast od velikih 30 posto u odnosu na prvo polugodište 2021.

S druge strane vrijednost uvezenih roba porasla je 48,3 posto na iznos od gotovo 20 milijardi eura. 'Posljedično, deficit u bilanci robne razmjene s inozemstvom u prvom polugodištu 2022. iznosio je 8,26 milijardi eura (+83,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine)', pišu analitičari Raiffeisena.

Pokrivenost uvoza izvozom u lipnju je iznosila 62,1 posto, što je poboljšanje u odnosu na mjesec ranije (59,3 posto), ali i pogoršanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (66,8 posto). Takva kretanja očekivana su i uslijed oporavka domaće potražnje, odnosno zbog visoke uvozne ovisnosti.

Pritom je manjak u robnoj razmjeni premašio milijardu eura i šesti mjesec zaredom (1,32 milijarde eura) zabilježivši godišnju stopu rasta od 62,9 posto. Na mjesečnoj razini, uz rast od 3,9 posto u odnosu na svibanj, ostvaren je izvoz roba u vrijednosti od 2,18 milijardi eura te uvoz roba u vrijednosti od 3,5 milijardi eura (-0,9 posto u odnosu na mjesec ranije).

Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja od lipnja ove godine Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla roba u vrijednosti od 8,04 milijarde eura ili 70,1 posto vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od 34,6 posto.

Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 39,4 posto, uz vrijednost uvoza od 14,39 milijardi eura (73 posto ukupnog uvoza RH), manjak u robnoj razmjeni s EU-om produbio se na 6,35 milijardi eura ili 46,09 posto više u odnosu na prvo polugodište 2021. godine.

Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske ostaju Njemačka, Italija i Slovenija, u koje plasiramo 49,7 posto roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo 51,5 posto roba s tržišta EU-a. Promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji), najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji mineralnih goriva i maziva (101,5 posto kod izvoza te 186,1 posto kod uvoza), a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte).

'Općenito, izraženi rast izvoza usluga tijekom središnjeg dijela turističke sezone generira snažniji rast uvoza roba, pri čemu se umanjuju pozitivni učinci izvoza. Približavanjem jesenskih i zimskih mjeseci izvoz roba bit će ograničen usporavanjem gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima. S druge strane, ulazak Hrvatske u područje Schengena, kao i prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja, zasigurno će pozitivno djelovati na buduće izvozne aktivnosti, olakšavajući uvelike razmjenu roba i usluga s inozemnim partnerima Hrvatske koji se nalaze u europodručju, a koji čine gotovo dvije trećine razmjene roba i usluga s inozemstvom', zaključuju analitičari RBA-e.